Iako počeci rada dermatoveneroloških odjela u Zagrebu datiraju od 1894. godine, u bolnici Milosrdnih sestara kao i u današnjoj Traumatološkoj bolnici, ipak status Dermatovenerološke klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao vodeće u Hrvatskoj, sa svim potrebnim sadržajima koji čine Sveučilišnu kliniku u Zagrebu, datira od 1928. godine.
Naime, 9. prosinca 1928. godine otvoren je Dermatovenerološki odjel sa 42 kreveta u još nedovršenoj zgradi Klinike, na Šalati 4, u Zagrebu. Tada je započela s radom Glavna ambulanta te više laboratorija: serodijagnostički, hematološki, bakteriološki, biokemijski i fotografski, te dvije specijalne ambulante za spolne bolesti - gonoreju i sifilis. Godinu dana nakon toga, dovršen je i otvoren odjel za žene na drugom katu, s istim brojem kreveta. Godine 1930. darom Rockefellerove fondacije, uređena je u podrumu Klinike, životinjska pokusna stanica s prostorijama za eksperimentalan rad, a nakon 1945., i farma za pokusne životinje s 600 primjeraka, te klinička knjižnica.
Iz navoda Stjepana Piukovića, od 1928. do 1937. Kliniku je posjetilo 37.850 bolesnika.
Također, treba spomenuti, da je u veljači 1931. godine počela s radom stanica za aktinoterapiju, a 1947. laboratorij za alergologiju i ambulanta za profesionalne kožne bolesti. Godine 1948. osnovana je Centralna stanica za mikologiju SRH. Od 1955. djeluje histološki laboratorij, a 1957. uređen je poseban bolnički odjel i ambulanta za djecu. Mikrobiološki laboratorij je uređen 1960. godine.
Svakako treba istaknuti da je Sveučilišna dermatovenerološka klinika već 85 godina najzaslužnija za razvoj moderne medicine i dermatovenerologije u Hrvatskoj, te je kolijevka obučavanja svih kadrova iz dermatovenerologije i interdisciplinarnih grana. Klinika kao nastavna baza Medicinskog fakulteta, uspješno djeluje na lokaciji Šalata 4, u Zagrebu, već 85 godina.
Poznato je da su dekani i prodekani Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bili velika imena iz dermatovenerologije, te Katedre za dermatovenerologiju - Dragutin Mašek, Franjo Kogoj i Milan Schwarzwald.
Akademik Kogoj je svojim radom postao ne samo osnivač moderne dermatovenerologije u Hrvatskoj, već je zauzeo i stekao mjesto među svjetskim znanstvenicima, dermatovenerolozima.
Predstojnici Sveučilišne dermatovenerološke klinike od 1965. godine do danas, bili su: prof. dr. sc. Šime Čajkovac, prof. dr. sc. Zvonimir Krajina, prof. dr. sc. Ivan Babić, prof. dr. sc. Albin Brnobić, prof. dr. sc. Aleksej Kansky, prof. dr. sc. Ivan Dobrić, prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić i prof. dr. sc. Branka Marinović, koja je aktualni predstojnik Klinike.
Danas Dermatovenerološka klinika MF-a i KBC-a Zagreb sadrži 17 specijalističkih ambulanata, 3 kabineta, Kliničku jedinicu za primjenu lasera u dermatologiji, 7 referentnih centara Ministarstva zdravlja RH i 4 specijalistička zavoda.
Autori s Klinike i Katedre objavili su do 1989. godine 22 knjige i skripte, a u razdoblju od 1990. do 2013. 32 knjige i priručnika. Acta Dermatovenerologica Croatica, znanstveno glasilo Hrvatskog dermatovenerološkog društva ima sjedište na Klinici.
Svaki od predstojnika Klinike zaslužan je za kontinuitet znanstvenog, stručnog i nastavnog rada Sveučilišne dermatovenerološke klinike MF-a u Zagrebu, što se može pročitati u monografiji "Klinika za kožne i spolne bolesti - 80 godina", u izdanju Durieux d.o.o., Zagreb 2008..
Članovi Klinike koji su bili aktivni u Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske su: Zorislav Žmegač, Zvonimir Zambal, Albin Brnobić, Štefanija Puretić, Vladimir Čajkovac, Ivan Dobrić i Jasna Lipozenčić, aktualna predsjednica.
Proteklih 85 godina i 65 godina unutar KBC-a Zagreb, Dermatovenerološka klinika je centar izvrsnosti i vodeća je dermatovenerološka klinika u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.
"
Zadovoljstvo je biti predstojnicom Klinike s tako dugom tradicijom iz koje su niknula najznačajnija imena hrvatske dermatovenerološke povijesti i sadašnjosti. Današnja snaga ove Klinike temelji se na liječnicima, sestrama, tehničarima, laborantima, administratorima i spremačicama koji s puno entuzijazma, i u ovim ekonomski teškim vremenima, rade svoj posao i na taj način osiguravaju održavanje stručne razine dermatovenerološke struke, ali i grade budućnost i osiguravaju prosperitet hrvatske dermatovenerologije.
Prof. dr. sc. Branka Marinović, dr. med., predstojnica Sveučilišne dermatovenerološke klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb
"
"
Kao prva žena predstojnica Dermatovenerološke klinike, tijekom 11-godišnjeg mandata, željela sam svojim zalaganjem i entuzijazmom u radu u Klinici, ostaviti trajan zalog hrvatskoj dermatovenerološkoj baštini. Stoga me obvezuje obilježavanje 85-te obljetnice Sveučilišne dermatovenerološke klinike Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb. Ona je najzaslužnija za razvitak moderne medicine i dermatovenerologije u Hrvatskoj. Želim joj daljnji uspješan rad i prosperitet, te međunarodnu, znanstvenu i stručnu prepoznatljivost.
Prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, dr. med., predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
