Što uzrokuje sinkope?

Uzroci sinkope razlikuju se od dobroćudnih do potencijalno opasnih po život.

Manje opasni uzroci sinkope su neugodni fizički ili psihički podražaj kod tzv. vazovagalne sinkope (npr. prilikom dužeg stajanja u vrućem ili zagušljivom prostoru, pogled na krv, strah), zatim nesvjestica kod naglog ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja (ortostatska hipotenzija), sinkopa kod dugotrajnog napadaja kašlja, sinkopa prilikom mokrenja (tzv. mikcijska sinkopa), naglog okreta glave i slično.

Načelno opasniji uzroci sinkope su oni koji su izravno povezani s poremećajem srčane funkcije. U prvom se redu to odnosi na poremećaje srčanog ritma, koji mogu biti usporeni (bradikardija) ili ubrzani (tahikardija) rad srca. Tipičan primjer je tzv. Gerbezius-Morgagni-Adams-Stokes-ov napadaj, koji se temelji na naglom usporenju otkucaja, tipično uslijed tzv. totalnog atrioventrikulskog  (AV) bloka. Radi se o poremećaju provođenja srčanog impulsa na klijetke, uslijed čega se njihov rad značajno usporava i na taj način dolazi do pada tlaka i nesvjestice. Drugi zloćudan primjer je ubrzani rad klijetki kod ventrikulske tahikardije. I ovdje dolazi do pada tlaka zato što se uslijed vrlo brzog broja otkucaja srce "ne stigne" napuniti krvlju prije svakog otkucaja, pa ponovno pada krvni tlak u mozgu i uzrokuje nesvjesticu.

Drugi, također moguće opasni uzroci sinkope povezani s bolešću srca i krvnih žila uključuju suženje aortnog zaliska (aortna stenoza), nakupljanje tekućine u osrčju (perikardni izljev / tamponada), kritično suženje vratnih (karotidnih) arterija itd..

Osim srčanih uzroka, postoje još i uzroci koji nisu povezani s funkcijom srca, kao na primjer značajan pad šećera u krvi kod osoba sa šećernom bolešću (hipoglikemija), pretjerano i ubrzano disanje, korištenje lijekova, alkohol itd..