Zdravstvena skrb u trudnoći

Hoće li moje dijete biti zdravo, pitanje je koje će vas pratiti tijekom cijele trudnoće. Sumnje će biti manje, a vjerojatnost da vi i dijete zdravi dočekate kraj trudnoće, budete li bili pod stalnim liječničkim nadzorom. Podaci pokazuju da postoji direktna povezanost između perinatalnog mortaliteta (smrtnosti djece u trudnoći, tijekom poroda te sedam dana nakon poroda) i broja pregleda koje je žena obavila tijekom trudnoće.

Prvi pregled

Nekim trudnicama prvi pregled u trudnoći ujedno je i prvi ginekološki pregled uopće. Stoga uvijek izaberite ginekologa koji je pristupačan, jednostavan, strpljiv i koji će za vas moći odvojiti onoliko vremena koliko vi želite. Prvi pregled nije važan samo zbog daljnjeg praćenja vaše trudnoće. Gotovo svim ženama on predstavlja nešto posebno, to je dan koji može promijeniti vaš život, jer sada znate da ćete postati mama.

Prvi pregled ćete obaviti s dva, dva i pol mjeseca trudnoće. Njegovo trajanje je nešto dulje a uključuje: anamnezu, opći pregled, ginekološki pregled, određivanje termina porođaja, laboratorijske pretrage te planiranje slijedećih kontrola i pretraga.

Pregled uključuje: mjerenje tjelesne visine i težine, krvnog tlaka i davanje uzorka mokraće. Ginekološkim pregledom se utvrđuje stanje vrata maternice, rodnice, jajnika, jajovoda i same maternice. Najvažnije je odrediti veličinu maternice te promjene na vratu maternice.

Na prvom pregledu ćete saznati i termin porođaja.

Što je anamneza?

Anamneza je uzimanje podataka o pacijentu. Ona nesvjesno počinje već trenutkom upoznavanja s vašim ginekologom. Dakle, prilikom vašeg prvog susreta, liječnik upisuje vaše ime i prezime, datum i godinu vašeg rođenja. U ugodnom razgovoru prisjetit ćete se raznih podataka o sebi i svojoj obitelji, tako da liječnik lako uoči postoje li kakvi rizični čimbenici za vas i vašu trudnoću.

Nakon prvog pregleda ostali su obično kraći i na njima se uvijek prati vaše tjelesno i psihičko prilagođavanje na trudnoću te stanje djeteta. Učestalost pregleda ovisi o tome je li trudnoća uredna ili složenija.

Kod uredne trudnoće kalendar pregleda izgleda ovako:

• do 28. tjedna trudnoće - jednom mjesečno
• od 29. do 36. tjedna trudnoće - svaka 3 tjedna
• od 37. do 40. tjedna trudnoće - jednom tjedno
• od 40. tjedna do porođaja - dva puta tjedno.

Ukoliko liječnik utvrdi da postoje rizici za vas i dijete, tada će vam vjerojatno preporučiti učestalije kontrole.

Prilikom svake kontrole u ginekološkoj ordinaciji, obavit ćete niz pretraga: mjerenje težine, mjerenje krvnog tlaka, odredit će se ima li u mokraći nalaza bjelančevina ili(i) šećera, poslušat će se ili utrazvučno prikazati srce čeda tako da ga i vi vidite ili čujete kako kuca. Svaki pregled i njegovi rezultati bit će zapisani u vašu trudničku knjižicu.

Posebne pretrage

U drugoj polovici trudnoće  OGTT ( oralni test tolerancije glukoze= test opterećenja šećerom) za otkrivanjem šećerne bolesti u trudnoći.

Dio  genetskog testiranja: određivanje hormona u krvi trudnica i prema njihovoj razini (korionski gonadotropin, alfa fetoprotein i estradiol, tzv. "triple test") procjenjuje se rizik od rađanja mongoloidnog djeteta.

Laboratorijski testovi iz urina mogu ukazati na pojavu šećera, bjelančevina ili bakterija u urinu, a kulturom urina se može izolirati i uzročnik infekcije

Papanicolaou test (PAPA test) koji se uzima s vrata maternice i rodnice prilikom pregleda, u najranijoj fazi može otkriti infekciju ili zloćudne promjene na tom dijelu maternice.

Bakteriološke pretrage (bris vrata maternice) na spolno prenosive bolesti.

Analiza plodove vode koja se dobije punkcijom (amniocentezom) u ranoj trudnoći, od 12 do 20 tjedna trudnoće kod trudnica starijih od 37 godina ili onih koje imaju opterećenu obiteljsku ili osobnu anemnezu na vrijeme mogu otkriti genetsku malformaciju čeda i na taj način spriječiti rađanje djeteta sa kromosomskom bolešću. Genetsko ispitivanje se može provesti i ranije u trudnoći od 6 do 11 tjedna trudnoće uzimanjem tkiva buduće posteljice: biopsija korionskih resica ili kasnije od 20 tjedna trudnoće uzimanjem dijela posteljice ili direktno krvi čeda punkcijom krvi pupkovine. 

Tekst priredio:
Prof. dr. sc. Josip Djelmiš, dr. med.