Kada otići u mirovinu?

Mirovina je točka u našem životu kada prestajemo biti zaposleni. U mirovinu najčešće odlazimo nakon što nam starija dob više ne dopušta da obavljamo poslove koje smo i do sada obavljali ili kada odlazimo na vlastiti zahtjev, a da su pritom ostvareni uvjeti za mirovinu (godine radnog staža i starosna dob).

Vrijeme umirovljenja

U većini zemalja ideja umirovljenja zbog starosti uvedena je tijekom 19-og i 20-og stoljeća. Do toga doba radni vijek trajao je do smrti. Razlog doživotnog rada bilo je nepostojanje mirovinskog sustava, koji nam danas omogućuje da odemo u mirovinu i imamo osigurana primanja, kao i zdravstveno osiguranje do smrti.

Dob umirovljenja kreće se između 55-e i 70-e godine života, dok je u nekim zemljama starosna granica za umirovljenje nešto niža za žene nego za muškarce. Na dob umirovljenja također utječe i vrsta posla kojom se osoba bavi, pa tako osobe koje se bave poslovima opasnima po život (npr. vojnici) imaju mogućnost ranije otići u mirovinu. Međutim, iako postoji najniža dobna granica za odlazak u mirovinu, ne postoji i najviša. Osoba može raditi do kada se osjeća sposobnom za rad i zadovoljava uvijete koji se od nje traže. Prema tome, još uvijek postoji mogućnost za doživotan, ali i dobrovoljan rad.

Život nakon umirovljenja

Umirovljenje uključuje velike promjene u svakodnevnom životu ljudi. Umirovljenik se može preseliti, npr. iz grada na selo, gdje se susreće s velikim promjenama u načinu života. Umirovljenik se i aktivnije uključuje u život svoje obitelji, pa tako više vremena provodi u drugačijim aktivnostima nego prethodnih tridesetak godina. Isto tako postoji i mogućnost odlaska u dom za starije osobe, gdje se osoba susreće s nizom promjena na koje često nije spremna. Nakon nekog vremena provedenog u mirovini kod ljudi se javlja pasivnost i dosada. Bitno je nakon umirovljenja zadržati i pojačati socijalne kontakte i aktivnosti. Ono što ljudi najčešće pomisle kada odu u mirovinu je: "Želim se odmoriti", no nakon nekog vremena i potrebi za odmor dođe kraj. Tada dolazi dosada koju najteže podnosi okolina u kojoj se umirovljenik nalazi. Potrebno je i nakon odlaska u mirovinu pronaći hobije i aktivnosti koje nas zaokupljaju i time nam olakšavaju daljnje funkcioniranje u društvu.

Kada otići u mirovinu?

Jedina osoba koja zna odgovor na pitanje kada otići u mirovinu jeste vi sami. Zamislite kako biste željeli da vaša mirovina izgleda. Novac, rad, zdravlje, kućanstvo i način života imaju važan utjecaj na način kako ćete provesti mirovinu. Pokušajte odgovoriti na slijedeća pitanja:

• Koliko novaca ću imati u mirovini?
• Koliko novaca će mi trebati za troškove u mirovini?
• Želim li putovati?
• Gdje želim živjeti?
• Kakva mi je zdravstvena zaštita?
• Što ću raditi u mirovini?

Znate li odgovore na ta pitanja? Odgovaraju li odgovori vašoj zamišljenoj mirovini. Dobro razmislite prije nego se stvarno odlučite na odlazak. Nezadovoljstvo sadašnjim načinom života nije nepromjenjivo. Pokušajte sada nešto promijeniti. Uvesti novi način provođenja vremena nakon posla. U mirovini možda nećete imati radno vrijeme, ali naići ćete na niz drugih problema koji mogu potaknuti još veću razinu frustracija i nezadovoljstva. Očekujete li da će se okolina baviti vama, varate se. Rijetki su oni koji će svoje vrijeme posvetiti vašim potrebama. Netko bi to nazvao zanemarivanjem, međutim nije. Svoje vrijeme morate sami isplanirati, svoje obaveze koliko god možete morate sami izvršavati. U mirovini se kompletno sve mijenja, i u trenutku kada odmaranje zamijeni dosada, tada postoji velika opasnost da ćete postat veliki teret sebi i drugima, što može na kraju dovesti i do ozbiljnih fizičkih i psihičkih problema, a sve s ciljem da budete zabavljeni, tj. da vam se pruži pažnja i zabava, tj. ono na što ste navikli dok ste bili zaposleni, a čega sada nema.