Ljetno doba i lijekovi

Jako sunce i visoke temperature već su nastupili, iako još nismo ušli u kalendarsko ljeto, a po mišljenju stručnjaka ljeto bi ove godine moglo trajati dulje od tri mjeseca. Ljetno doba je prilično naporno za naš organizam, lošije spavamo, preko dana se brže umaramo, pojačano znojimo, na otvorenom nam prijete jake sunčeve zrake, a u klimatiziranim prostorima često prejako rashlađivanje.

Sami si možemo znatno olakšati ljetne mjesece, ako se pridržavamo nekih osnovnih pravila. Tijekom cijelog dana treba piti dosta tekućine, najbolje običnu vodu ili blage prirodne sokove, koji nikako ne smiju biti prehladni. Alkohol je najbolje potpuno izbjegavati. Obroci bi trebali biti češći, mali i vrlo lagani, uglavnom voće i povrće, koje nam i sama priroda u to doba nudi u velikom izboru.

Odjeća i obuća bi trebala biti vrlo lagana i svjetla i ako dosta vremena provodimo na otvorenom, zapravo bi trebala više pokrivati nego otkrivati. Lagani šeširi širokog oboda i kvalitetne sunčane naočale više nisu samo moda, već nužnost i potreba. Naposlijetku, češćim tuširanjem dodatno rashlađujemo tijelo, ali i pri tome treba paziti da voda nije prehladna i da ne koristimo prejake sapune kako ne bismo previše isušili kožu, koja dodatno trpi od sunca. Klimatizirani prostor ne bi trebao biti prehladan, najviše do 5°C niže od vanjske temperature. Pored svega, mala djeca, trudnice, starije osobe i bolesni, najbolje je da izbjegavaju izlazak iz kuće u vremenu od 11 do 17 sati, ako je to moguće.

No što ako uzimate lijekove, bilo kratkotrajno ili vam je to trajna terapija za kontrolu neke kronične bolesti. Obzirom da nam je organizam dodatno opterećen uslijed visokih temperatura, posebno je važno da se točno pridržavate uputa liječnika i ljekarnika o uzimanju lijekova, u točno vrijeme i u točnoj dozi. Ponekad će biti potrebno promijeniti dozu, npr. kod bolesnika koji uzimaju lijekove za srce, povišeni krvni tlak ili šećernu bolest. Takvi bolesnici bi češće nego inače trebali mjeriti svoj krvni tlak ili razinu šećera u krvi i o svim promjenama odmah izvjestiti svog liječnika, kako bi im se doza propisanog lijeka mogla prilagoditi.

Neki lijekovi smanjuju znojenje, koje je nam je potrebno, jer se tijelo na taj način rashlađuje, te će vas o njima upozoriti liječnik ili ljekarnik. U tim slučajevima može pomoći češće brisanje lica, vrata i ruku mokrom maramicom. Također, neki lijekovi mogu pojačati osjetljivost kože na sunce, bilo da uzrokuju tamne pjege ili veću podložnost sunčanim opekotinama. Na njih će vas također upozoriti liječnik ili ljekarnik i tada je najbolje u potpunosti izbjegavati izlaganje sunčevim zrakama.

Lijekovi koji se kupuju bez lječničkog recepta, biljni lijekovi ili vitaminsko-mineralni pripravci, također mogu drugačije djelovati u ljetnom periodu, te je posebno važno da se o njima savjetujete s ljekarnikom prije odluke o uzimanju.

Svi lijekovi moraju se čuvati na, za njih, određenim temperaturama. Lijekove koji se ne moraju čuvati u hladnjaku, najbolje je držiti u najhladnijoj prostoriji i na tamnom mjestu. Ako odlazite na put, lijekove koji se moraju čuvati u hladnjaku treba svakako prenositi u putnom hladnjaku (npr. inzulini), a ostale lijekove bi trebalo prenositi u vrećicama ili posudama koje čuvaju temperaturu.

Za dulji boravak izvan mjesta stanovanja, svakako biste trebali uzeti dostatne količine lijekova koji su vam propisani, a uputno je sa sobom ponijeti povijest bolesti ili popis svih lijekova koje trošite. Tako ćete u slučaju potrebe za liječničkim ili ljekarničkim savjetom, moći pokazati koje sve lijekove trošite.