Medicina uma i tijela

Koncept povezanosti uma i tijela nije novost i pokušava se objasniti kroz stoljeća na različite načine. Tako je Michalangelo naslikao Stvaranje Adama gdje su čovjekov umi misli prikazani kao sagitalna sekcija mozga koja odgovara današnjem anatomskom prikazu mozga.

Najvažniji faktor ljudske bolesti leži u mozgu. Stres i ugoda igraju važnu ulogu u zdravlju i bolesti na način da stres značajno pridonosi riziku obolijevanja. Ugoda je jednako važna. Ako se osoba nalazi pod stresom, ali se osjeća ugodno i dobro u jednom trenutku, tada će stres imati manji učinak na zdravlje. Ipak, na zdravlje ne utječu samo stres i ugoda već i niz drugih faktora, dijeta, pušenje, genetika. Još jedan bitan faktor je i mogućnost osobe da izrazi svoje osjećaje, da kaže u kolikom je stresu i što i kako se osjeća. Manja je šansa da će stres uzrokovati probleme ako osoba ima neki oblik "ispušnog ventila". Često ljudi izvana izgledaju smireno, ali iznutra je njihovo stanje obrnuto. Tada se takvo stanje može manifestirati poremećajima kao što su migrene, reumatoidni artritis ili multipla skleroza. Dokazi dobiveni istraživanjima pokazuju da stanje ljudskog uma, koje povezuje psihosocijalne faktore s emotivnim stanjima (npr. s depresijom) i s ponašanjima koja uključuju neprijateljstvo i stres uzrokovan načinom života, može direktno i značajno utjecati na psihičke funkcije čovjeka, a time i na zdravlje.

Još jedan od dokaza značajne povezanosti ljudske psihe i pozitivnog razmišljanja je placebo efekt. U novijim istraživanjima pokušalo se utvrditi da li vjerovanja i očekivanja mogu promijeniti neurokemijsku okolinu u ključnim područjima mozga koja su odgovorna za pokrete, ugodu, bol i psihičku bol uzrokovanu tugom zbog odvajanja. Rezultati su pokazali da vjerovanje i pozitivno očekivanje može promijeniti odgovor tijela na stres, a na taj način može doći i do placebo efekta koji može biti koristan kod psihofizioloških poremećaja kao što su hipertenzija, angina, astma i dr.

Stres i zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću, od kada se ta povezanost počela i istraživati. Značajan je rad Hansa Selyea koji je znanstveno dokazao povezanost patofiziološkog procesa i skupa kroničnih bolesti. Selye je svojim radom unaprijedio koncept prema kojem je stres vrlo važan čimbenik u psihologiji i medicini. Danas često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres. Nedavno je i znanstveno dokazano da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje.

Stres opisuje efekte psihosocijalnih i okolinskih faktora na fizičko ili psihičko zdravlje. Hipoteze različitih istraživanja potvrdile su da je veća mogućnost pojave zdravstvenih problema kada stresori društvene prirode izazovu psihološke ili ponašajne promjene koje izazivaju promjene u psihološkim funkcijama. Kada stresori utječu na organizam aktivira se skup psiholoških reakcija s ciljem uklanjanja prijetnje i prilagođavanja psihološkog sklopa organizma na novu situaciju. Takva reakcija naziva se reakcija na stres.

Povezanost s bolešću

Društveni stresori i način života mogu biti važni pokretači bolesti koji mogu utjecati na dužinu života. Psihosocijalan stres je osobni odgovor primljen kroz složene društvene interakcije. Takve interakcije mogu biti ili negativne i povećati, ili pozitivne i smanjiti psihološki stres. One mogu utjecati na hormone, što dalje utječe na imunološki sustav. Stres može značajno smanjiti fizičku i psihičku toleranciju (imunološki potencijal) i izazvati napredovanje postojeće bolesti ili pokrenuti latentne poremećaje. Kontrola i supresija stresa vrlo je važna u poboljšanju kvalitete života i prevencije bolesti.

Kod ljudi, samoća se povezuje s prijetnjom, a kao posljedica može se pojaviti povišeni krvni tlak i kardiološki problemi. Primjer utjecaja emocionalnog stresa možemo vidjetiu školama, gdje su istraživanja pokazala da tijekom ispitnih rokova kod adolescenata raste broj oboljelih od viroza. Također, stres zbog manjka kontrole na poslu ili u privatnom životu može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. I bračni život može biti stresan, pa jedan od partnera, najčešće žena, obolijeva. Pozitivne rezultate dale su grupe podrške, nakon kojih se razina stresa kod partnera značajno smanjila. Da bismo poboljšali kvalitetu i dužinu života potrebno je usmjeriti se na medicinu tijela i uma: opuštanje, meditaciju, laganu i zdravu hranu, pozitivno razmišljanje, podrška. Takav pristup omogućava pozitivno okruženje koje pozitivno utječe na kvalitetu života.

Prehrana je važan faktor koji pridonosi kvaliteti života. Odluke o nezdravim dijetama u kombinaciji s pušenjem, manjak tjelovježbe i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića važni su preduvjeti za razvoj bolesti. Epidemija pretilosti postala je čest i važan predmet istraživanja. Deficiti izazvani pretilošću mogu biti i psihosocijalni i fizički. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hiperlipidemije, hipertenzije, dijabetesa, poremećaja spavanja, karcinoma, muskuloskeletnih bolesti, pankretitisa, bolesti uzrokovanih bakterijama, neplodnosti, inkontinencije i dr.. Pretili ljudi također puno češće pate od anksioznosti, nedovoljne socijalne aktivnosti i depresije. Kao jedno od rješenja problema pretilosti predlaže se mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje koje sadrži sastojke koji pomažu u liječenju i prevenciji prethodno navedenih bolesti.

Utjecaj uma na zdravlje, bolesti dužnu života

Nezdrav način života (nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, neregularna dijeta, pretjerana konzumacija alkohola i kave) dovodi se u vezu s velikim zdravstvenim problemima (kardiovaskularnim bolestima, karcinomom, osteoporozom) koji utječu na kvalitetu i dužinu života. Neprijateljstvo, ljutnja i agresivno ponašanje također pridonose tome. Uloga osobnosti u razvoju kroničnih bolesti privukla je mnogo pažnje. Utvrđeno je postojanje dva tipa osobnosti koje utječu na razvoj različitih bolesti, posebno na karcinom. Osobe tipa A su neprijateljski raspoložene, lako se razljute, kompetitivne su i teške osobe. Sličan profil imaju i osobe tipa C. Ustrajne su u poricanju, ne pokazuju emocije, posebno ljutnju, izbjegavaju konflikte, strpljive su. Općeniti pogled na mehanizam koji povezuje osobnosti i zdravlje govori da su genski određene, biološke i individualne razlike odgovorne za fenotip osobnosti i povećan rizik od oboljevanja.

Kroz povijest toplice i sanatoriji u planinama bili su vrlo važan čimbenik u liječenju. Razlog tome je vjerovanje još iz doba starih Grka da je za zdravlje potrebna ravnoteža uma i tijela. Da bi se povratila ta ravnoteža preporučana je promjena okoliša, koje je uključivala opuštanje, šetnje, kupke i masaže. Danas se ponovno vraćamo tim drevnim spoznajama. Ako je tijelo zdravo, tada je i mentalno zdravlje dobro. Ako se osjećamo dobro i zdravo, tada su i zdrava starost i duži život mogući.