ADHD može biti povezan s povećanim rizikom od razvoja demencije
Mozak odrasle osobe zahvaćen poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) predstavlja modifikacije slične onima opaženim kod osoba koje pate od demencije, ukazuju rezultati nove studije.
Naime, pokazalo se, da u usporedbi sa zdravim pojedincima, pacijenti s dijagnozom ADHD-a imaju više željeza u određenim regijama mozga zajedno s višim razinama neurofilamenata (NfL) u krvi. Ovi markeri karakteristični su za demencije povezane sa starošću kao što je Alzheimerova bolest i mogu se mjeriti u ranim fazama. Studija potvrđuje da ADHD može biti povezan s povećanim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu i daje prve dokaze za mogući neurološki mehanizam.
ADHD je čest neurorazvojni poremećaj koji pogađa oko 3,5% odraslih prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2008. godine. Karakterizira ga nemogućnost održavanja pažnje uz neprikladne razine hiperaktivnosti i impulzivnosti. Iako se simptomi općenito manifestiraju tijekom djetinjstva i značajno utječu na obrazovni razvoj i društvene interakcije, njegovi učinci mogu trajati i nepovoljno utjecati na svakodnevno funkcioniranje u odraslom životu.
Demencije povezane sa starošću pogađaju oko 55 milijuna ljudi diljem svijeta, s gotovo 10 milijuna novih slučajeva svake godine prema statistikama WHO-a od 2023. Alzheimerova bolest predstavlja 60 do 70% ovih slučajeva demencije.
Nedavne epidemiološke studije pokazuju da odrasli koji pate od ADHD-a imaju povećan rizik od demencije u poodmakloj dobi, ali mehanizam kroz koji ADHD predstavlja rizik nije poznat.
Rezultati studije otkrivaju značajne razlike u distribuciji željeza u nekoliko regija mozga pojedinaca zahvaćenih ADHD-om. Nadalje, utvrđena je značajna povezanost između razine željeza u precentralnom korteksu i razine NfL u krvi.
Željezo igra ključnu ulogu u normalnom funkcioniranju mozga, no njegovo prekomjerno nakupljanje može uzrokovati oštećenje neurona i dovesti do neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Višak željeza u određenim regijama mozga često se opaža i povezuje se s povećanim oksidativnim stresom koji potiče degeneraciju neurona. NfL je pokazatelj oštećenja neurona u mozgu, točnije neuronskih aksona koji su bitni za prijenos živaca. Visoke razine NfL u krvi odražavaju oštećenje aksona u mozgu. Posljedično, povećane razine željeza u mozgu i NfL-a mogu ukazivati na prikrivenu neurodegenerativnu patologiju i povećan rizik od neurodegenerativne demencije u starijoj dobi.
Smatra se, da odnos između ADHD-a i demencije naglašava važnost ranog otkrivanja ovih bolesti. Također naglašava važnost proaktivnog upravljanja ADHD-om u odraslih, ne samo za poboljšanje kvalitete života pojedinaca, već i za sprječavanje dugoročnih posljedica na kognitivne funkcije.