Danas se obilježava Europski dan svjesnosti o antibioticima
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti proglasio je 18. studeni Europskim danom svjesnosti o antibioticima. U svim zemljama Europske unije povodom toga dana organiziraju se prikladni znanstveni skupovi i promovira javna kampanja za racionalnijom uporabom antibiotika.
Hrvatska će prigodni simpozij održati 23.11. u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu.
Bakterije koje su stalno izložene antibioticima razvijaju otpornost na ove lijekove. Ako se antibiotici troše i onda kada nisu indicirani, otpornost se razvija među bakterijama koje prirodno žive u ljudskom organizmu i koje ponekad ako zalutaju u primarno sterilne prostore mogu uzrokovati infekciju.
Najveći problem predstavljaju gram-negativne bakterije otporne na najmočnije antibiotike karbapeneme. Od svih karbapenem rezistentnih enterobakterija najlakše se širi KPC Klebsiella pneumoniae, koja se u nekoliko europskih zemalja naglo proširila do stopa preko 50 posto (Grčka, Italija). U Hrvatskoj je prvi takav izolat opisan 2011.godine i još uvjek je stopa klepsijela otpornih na karbapeneme <1%.
Nažalost, rezistencija na karbapeneme u bakterije Acinetobacter baumannii se u Hrvatskoj naglo razvila 2009. i do danas zadržala na visokim stopama kao i u mnogim europskim zemljama.
Istovremeno stope multiplorezistentnog stafilokoka (MRSA) su u padu i u Europi i u Hrvatskoj i u 2012.g. za Hrvatsku iznose 13 posto kod svih izolata, odnosno 22 posto kod invazivnih izolata.
"Što bi građani trebali znati o infekcijama i antibioticima?
"
- Antibiotici su ljekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse.
- Većina infekcija gornjih dišnih puteva (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvani virusima i antibiotici nisu od pomoći.
- Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primjeniti antibiotici - mnoge virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtjevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika - procjenu treba li antibiotik primjeniti mora isključivo donijeti liječnik.
- Nepotrebno davanje antibiotika potiče stavaranje otpornosti na antibiotike među našim "dobrim" bakterijama (u čovjeku je nastanjeno oko 1014 bakterija, neophodnih za normalno funkcioniranje našeg organizma) – geni za rezistenciju iz "dobrih" bakterija mogu preći na patogene bakterije koje izazivaju bolesti, a u određenim okolnostima i "dobre" bakterije mogu izazvati infekciju, pa je onda šteta ako su one već rezistentne na antibiotike zbog prijašnjeg nepotrebnog uzimanja antibiotika.
- Pranje ruku je najbolji način za spriječavanje širenja infekcija dišnih puteva s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu.