Neravnoteža crijevnog mikrobioma može pridonijeti anksioznim poremećajima
Nedavno objavljena studija istraživala je zamršenu vezu između crijevnih bakterija i mentalnog zdravlja, otkrivajući kako neravnoteža mikrobioma može pridonijeti anksioznim poremećajima – i kako probiotici mogu pomoći.
U anksiozne poremećaje ubrajaju se napadi panike i panični poremećaj, fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, akutni stresni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj i anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja.
Bakterije, virusi, bakterije, gljivice i arheje unutar gastrointestinalnog mikrobioma međusobno djeluju kako bi podržali probavu i apsorpciju hranjivih tvari, kao i imunološku funkciju, metabolizam i neurotransmisiju.
Osim genetike, okolišni čimbenici poput dobi, prehrane i geografskog položaja mogu promijeniti sastav crijevnog mikrobioma. Na primjer, konzumacija hrane bogate vlaknima i fermentirane hrane može podržati proliferaciju korisnih bakterija, dok visoko prerađena prehrana može dovesti do crijevne disbioze.
Disbioza se odnosi na neravnotežu mikroorganizama u crijevnoj mikrobioti, što može dovesti do širokog spektra zdravstvenih problema. Nekoliko je studija izvijestilo da crijevna disbioza može izazvati disfunkciju osovine crijeva-mozak, što povećava rizik od poremećaja mentalnog zdravlja poput tjeskobe i depresije.
Na funkciju mozga također može utjecati disbioza crijeva kroz svoje učinke na osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), koja naknadno mijenja sintezu i izlučivanje neurotransmitera. Disbioza crijeva može utjecati na razine dopamina, gama-aminomaslačne kiseline (GABA) i acetilkolina, koji su svi neurotransmiteri koji su uključeni u poremećaje mentalnog zdravlja.
Prethodne studije su izvijestile da je crijevni mikrobiom manje raznolik i brojčano bogat u bolesnika s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAD) u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Ova studija je pokazala da prisutnost određenih vrsta bakterija kao što su Eubacterium brachy i Coprococcus, pozitivno korelirala s anksioznim poremećajima, što ukazuje da njihova veća brojnost može povećati rizik od razvoja ovih poremećaja.
Također, utvrđeno je da su sojevi Paraprevotella, Euryarchaeota, Caldivirga, Porphyromonadaceae i Desulfovibrionales brojniji u osoba s anksioznim poremećajima, dok su sojevi Lactobacillus, Vagococcus, Barnesiella i Paludibacter češći u zdravih osoba.
Rezultati istraživanja upućuju na to da se disbioza često javlja kod pacijenata s različitim oblicima anksioznih poremećaja. Značajne promjene u sastavu crijevne mikrobiote snažno su povezane sa simptomima tjeskobe. Studije pokazuju da osobe s anksioznim poremećajima pokazuju smanjenu brojnost korisnih bakterija kao što su Lactobacillus, Bifidobacterium, Faecalibacterium prausnitzii i Blautia, koje imaju ključnu ulogu u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), modulaciji neurotransmitera i protuupalnim odgovorima. Suprotno tome, prekomjerni rast patogenih ili proupalnih bakterija, uključujući Escherichia-Shigella, Fusobacterium i Ruminococcus gnavus, povezan je s povećanom propusnošću crijeva i pojačanom sustavnom upalom, a oboje doprinosi težini simptoma anksioznosti.
Probiotičke intervencije usmjerene na ponovno uspostavljanje mikrobne ravnoteže pokazale su se obećavajućim u smanjenju simptoma tjeskobe, s posebnom učinkovitošću uočenom u sojevima kao što su Lactobacillus plantarum, Bifidobacterium longum i Lactobacillus rhamnosus. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se optimizirao odabir soja, doziranje i trajanje liječenja za maksimalnu terapijsku korist.
Probiotici, koji moduliraju sastav crijevne mikrobiote, mogu poslužiti kao važan terapeutski alat u liječenju anksioznih poremećaja. Istraživanja su pokazala da dodatak probiotika može poboljšati kvalitetu sna, apetit i opću dobrobit pacijenata, iako ne utječe uvijek izravno na smanjenje simptoma tjeskobe. Dodatno, neke su studije pokazale potencijalnu upotrebu crijevne mikrobiote kao biomarkera za diferencijalnu dijagnozu anksioznih i depresivnih poremećaja, što bi moglo omogućiti ciljaniji pristup liječenju.
Ukratko, crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju i predstavlja važnu metu u terapiji anksioznog poremećaja. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi putem kojih crijevna mikrobiota utječe na funkciju mozga i kako bi se razvile učinkovite terapijske intervencije temeljene na modulaciji mikrobioma.
Izvor:
Nutrients