Nesvjestica u zdravih ljudi može biti prvi znak srčane bolesti
Rezultati danskog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 220.000 ispitanika pokazali su da su ljudi, koji su jednom u nekoliko godina izgubili svijest, izloženi 74 posto većem riziku da će biti hospitalizirani zbog srčanog ili moždanog udara.
Jednako tako, pokazalo se da su navedene osobe izložene i pet puta većem riziku da će trebati elektrostimulator srca (eng. pacemaker) ili implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD).
Nesvjestica nije zabavna. Za osobe koje su ikada iznenada i nakratko izgubile svijest, to je zabrinjavajuća situacija koja obično iziskuje temeljit liječnički pregled. Nažalost, liječnicima je često puta teško utvrditi što je uzrok prve epizode nesvjestice.
Bolesnici, rodbina i liječnici trebaju biti svjesni da je sinkopa (nesvjestica), u naizgled zdravih ljudi, povezana s većim rizikom od smrti, te da sinkopa može biti prvi simptom kardiovaskularne bolesti, ističu stručnjaci.
Sinkopa je posljedica pada krvnog tlaka i/ili značajnog i naglog usporavanja broja otkucaja, uslijed čega dolazi do prestanka protoka krvi u mozgu. Općenito je dovoljno 8 do 10 sekundi prekida protoka krvi u mozgu da bi prosječna osoba izgubila svijest.
Manje opasni uzroci sinkope su neugodni fizički ili psihički podražaj kod tzv. vazovagalne sinkope (npr. prilikom dužeg stajanja u vrućem ili zagušljivom prostoru, pogled na krv, strah), zatim nesvjestica kod naglog ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja (ortostatska hipotenzija), sinkopa kod dugotrajnog napadaja kašlja, sinkopa prilikom mokrenja (tzv. mikcijska sinkopa), naglog okreta glave i slično.
Inače, žene mlađe životne dobi često imaju vazovagalne ili refleksne sinkope.
Izvor:
Journal of the American College of Cardiology