Održan okrugli stol "Krvna slika zdravstvenog sustava"
Danas je u organizaciji časopisa Banka i Ekonomskog instituta Zagreb pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH u prepunoj dvorani Novinarskog doma održan okrugli stol "Krvna slika zdravstvenog sustava", na kojem su uz ministra zdravlja prof. dr. sc. Rajka Ostojića, izlagači bili i ravnateljica Ekonomskog instituta dr. sc. Sandra Švaljek te analitičar Banke za međunarodna poravnanja (BIS) dr. sc. Dubravko Mihaljek.
Inače, okruglom stolu prisustvovali su i najistaknutiji stručnjaci za ovo područje kao i mnogi zainteresirani za temu domaćeg zdravstvenog sustava.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić dao je pregled trenutačnog financijskog stanja u zdravstvu te istaknuo da trenutni deficit zdravstvenog sustava iznosi 5,2 milijarde kuna, uz poštivanje rokova plaćanja od 60 dana. Naime deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 2011. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna, dok se dugovanje zdravstvenih ustanova popelo na tri milijarde kuna.
Najzaduženije bolnice u Hrvatskoj su KBC Zagreb (dug 324 milijuna kuna), KBC Osijek (dug 289 milijuna kuna) i KBC "Sestre Milosrdnice" (dug 199 milijuna kuna).
Prema ministru Ostojiću liste za čekanje mogu se smanjiti osiguranjem dodatnog ugradbenog materijala, nabavom medicinske opreme, sinergijom javnog i privatnog sektora, prilagodbom radnog vremena pacijentima, otvaranjem dnevnih bolnica, povećanjem produktivnosti i učinkovitosti te informatizacijom cjelokupnog zdravstvenog sustava.
Ministar Ostojić je naveo i ključne mjere u svom resoru za ovu godinu:
- restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan
- okrupnjavanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala
- racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off
- izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjavanje tenderske nabave financijski "najtežih" medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala
- ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept
- poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja
Ravnateljica Ekonomskog instituta dr. sc. Sandra Švaljek dala je ocjenu posljednje zdravstvene reforme, koja je započeta u vrijeme krize 2008. godine. Potezi bivšeg ministra Milinovića povećali su prihode zdravstvenog sustava, no povećani su i rashodi.
Dr. sc. Švaljek istaknula je da je reforma osigurala stabilnost financija zdravstvenog sustava, smanjila su se bolovanja, a povećalo zadovoljstvo građana sa sustavom.
Negativne strane navedene reforme bile su prelijevanje novih prihoda u osjetan rast izdataka za zdravstvo te neplaćene dospjele obveze.
Za dr. sc. Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS) glavni problem u financiranju zdravstva je što troškovi zdravstva rastu brže od BDP-a, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama zbog čega su javne financije mnogih zemalja pod pritiskom. Drugi problem je što zaposleni snose teret financiranja zdravstvene zaštite koji prema dr. sc. Mihaljeku treba ravnomjernije rasporediti.
Jednako tako dr. sc. Mihaljek zagovara i smanjenje udjela financiranja preko državnog zdravstvenog osiguranja te povećanje financiranja iz proračuna. Po njemu, također treba, povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom.