Starenje mozga zbog pretilosti i srčanih rizika izraženije kod muškaraca


Starenje mozga zbog pretilosti i srčanih rizika izraženije kod muškaraca

Nova studija otkriva da su određene dobne skupine najosjetljivije na utjecaj pretilosti i kardiovaskularnog rizika na volumen mozga, s implikacijama na prevenciju neurodegeneracije i razvoja Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest pogađa otprilike 50 milijuna ljudi diljem svijeta, ali mogućnosti liječenja, poput antiamiloidne terapije, ostaju ograničene. Razvoj bolesti uključuje nakupljanje toksičnih tau i amiloidnih proteina, praćeno neuroinflamacijom, disfunkcijom sinapsi, rezistencijom na inzulin i oksidativnim stresom.

Znanstvenici su povezali čimbenike kardiovaskularnog rizika, uključujući pušenje, hipertenziju, pretilost i dijabetes tipa 2, s većom vjerojatnošću razvoja demencije. Pretilost može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti kroz upale i hormonalne promjene. Masno tkivo može otpustiti proupalne molekule, poput citokina i leptina, koje prolaze krvno-moždanu barijeru, potencijalno pokrećući neurodegenerativne puteve.

Spolni hormoni poput estrogena i testosterona imaju neuroprotektivne učinke, ali žene doživljavaju nagli gubitak hormona jajnika u menopauzi, dok muškarci postupno gube androgene. Razumijevanje kako te spolne razlike utječu na vezu između kardiovaskularnog rizika i zdravlja mozga ključno je za razvoj učinkovitih terapija.

Ova studija sugerira da su kardiovaskularni rizik i pretilost snažno povezani s neurodegeneracijom, a vrijeme i učinak variraju ovisno o spolu i dobi. Muškarci, osobito između 55-64 godine, pokazuju najraniji i najznačajniji gubitak volumena mozga zbog pretilosti i kardiovaskularnog rizika. Dok su žene bile najosjetljivije na štetne učinke kardiovaskularnog rizika desetljeće kasnije između 65-74 godine.

Smatra se, da ovi rezultati naglašavaju važnost strategija rane intervencije skrojenih prema spolno specifičnim profilima rizika. Rano ciljanje na čimbenike kardiovaskularnog rizika (poput pretilosti i hipertenzije) može pomoći u sprječavanju Alzheimerove bolesti i drugih oblika neurodegeneracije. Lijekovi koji se koriste za pretilost i dijabetes tipa 2, poput agonista receptora peptida-1 sličnog glukagonu, mogli bi se prenamijeniti za liječenje Alzheimerove bolesti.

Izvor:
Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry

Copyright © 2000. - 2015. Cybermed d.o.o. Sva prava pridržana.