Mentalni trening: priprema za uspjeh

U atletici možemo promatrati kako skakači u vis u mislima prolaze korake i druge radnje koje će napraviti tijekom i za vrijeme skoka. Dok stoje na startnoj poziciji možemo vidjeti kako naginju glavu, pokretima tijela pokazuju kako ubrzavaju trk u mislima, i na kraju iz pokreta vidimo kada u mislima skaču.

Istu situaciju možemo vidjeti i u alpskom skijanju: vozač stoji na startnoj poziciji, oči su mu zatvorene i kreće se cijelim tijelom naprijed - nazad. Cilj takvih psihičkih priprema je sinkronizacija misaonih procesa i pokreta.

Atletičari koji se još tijekom natjecanja pitaju da li su dovoljno trenirali ili misle o posljedicama poraza, prouzročit će takvim mislima poteškoće u pokretima koje su do tada savršeno izvodili.

Ukoliko se sve dobro ne izvježba i ne promisli natjecateljski stres može biti poguban za rezultat. Potrebno je predstaviti si svaki detalj koji bi se mogao dogoditi i promijeniti uvjete natjecanja: vjetar, kiša, bol, udarac i sl. Potrebno je dobro psihički se pripremiti kako bi mogli na vrijeme i pravilno reagirati.

Mentalni trening nam omogućuje postizanje očekivanih rezultata pod psihičkim pritiskom. Onaj tko dobro naučio kontrolirati svoje misli i ukloniti negativne misli dobro će obaviti zadatak i ostvariti svoj cilj.

Mentalni trening i psihički problemi

Mentalni trening može poboljšati ne samo tjelesne vještine, već može biti koristan i kao terapija kod psihičkih problema. Koristimo ga kod svih osobnih problema i usputnih zapreka. Možemo ga koristiti u slijedećim situacijama:

• Strahovi – na primjer kod odlaska k zubaru
• Traumatska iskustva – na primjer nasilje ili smrt bližnjih
• Promjene osobnosti – na primjer depresija, ovisnost, agresivnost, sramežljivost…
• Svakodnevni problemi – na primjer zdravstveni problemi, bolesti, stres na poslu…

Kada mentalni trening koristimo u terapeutske svrhe, možemo reći da je to konstruktivan razgovor sa samim sobom. Tada intenzivno zamišljamo i proživljavamo situaciju i razmišljamo o mogućnostima i radnjama koje možemo poduzeti.

Mentalni trening kod psihičkih problema započinje tako da osoba i psihoterapeut analiziraju smetnju, identificiraju uzrok smetnje, postave ciljeve i odgovore na njih. Bitno je pronaći kvalitetnu tehniku koja je primjenjiva na konkretnu situaciju i za koju se očekuje da će dovesti do postizanja postavljenih ciljeva. Za primjer možemo uzeti studenta koji ima zadnju priliku za izlazak na ispit. U okviru mentalnog treninga on će vizualizirati cijeli proces pripreme svakodnevice, od buđenja do odlaska na spavanje. Nakon toga, tu tehniku primjenjuje na sam proces pripreme i izlaska na ispit.

Kao pomoć kod mentalnog treninga može se koristiti i zvučna snimka koja osobu vodi kroz imaginaciju i na taj način joj pomaže u suočavanju sa situacijom tj. problemom.

Mentalni trening sadrži čitav niz psihoterapijskih tehnika:

• Konfrontacija kod specifičnih strahova
• Predviđanje mogućih stresnih događaja ili prepreka
• Razdvajanje različitih uzroka strahova
• Kognitivno restrukturiranje
• Detaljno raščlanjivanje zadržanih znanja
• Napredovanje u malim koracima
• Sistematičan rad na problemu
• Ponavljanje "unutarnjih" vježbi
• Pomirenje s vremenom
• Reorganizacija kontrole, hrabrosti i odluka
• Samoosnaživanje i samosigurnost
• Skretanje
• Fizičko opuštanje
• Sugestivno davanje

Konkretna cjelina mentalnog treninga može se podijeliti u četiri cjeline:

Uvod

Osoba uči metode opuštanja, praćenja i restrukturacije misli. Ono što će omogućiti napredak nisu misli, već svakodnevno opušteno razmišljanje. Vizualizacijom predočavamo svakodnevicu i moguće ili postojeće probleme.

Konfrontacija

Nakon što je osoba naučila i izvježbala tehnike vizualizirajući svakodnevicu, poziva se predodžba opterećujuće situacije. Psihoterapeut vodi osobu kroz imaginaciju problematične situacije i zajednički prolaze kroz različita rješenja. Imaginacija mora biti što realnija, temeljito raščlanjena, ali istovremeno distancirana koliko je potrebno da bi se osoba mogla nositi s time i zadržati predodžbu.

Nekim osobama imaginacija je teška i ne mogu je provesti. Jedno od objašnjenja može biti uspješno potiskivanje problema. U tom slučaju terapeut vodi osobu do ciljane situacije okolnim putovima, npr. kako izgleda okolina, kakvi su mirisi i sl.

U nekim situacijama tijekom imaginacije osoba može doživjeti napad panike i intenzivnog straha. U tom slučaju potrebno je odmaknuti se od situacije koja izaziva takve reakcije i nakon što se osoba smiruje imaginacija se nastavlja. Da bi se slijedeći put izbjegao napad panike terapeut uvodi osobu u imaginaciju drugim putovima, pitanjima i kroz druge situacije povezane s ciljanom.

Savladavanje

Osoba koristi prorađene tehnike u imaginaciji problema. Kada je radnja pripremljena i prorađena kroz razgovor prelazi se na imaginaciju.

Pozitivni utjecaji mentalnog treninga:

• Mirenje s neugodnim rješenjima ili posljedicama – na taj način izbjegavamo stres u istoj ili sličnoj realnoj situaciji
• Osoba uči kako rješenje problema staviti u centar svojih misli i ne dozvoljava strahovima da je ometaju
• Nedefinirana rješenja i planovi se konkretiziraju i smanjuju se izvori strahova
• Rješenja se hijerarhijski slažu. Na taj način osoba napraviti slijedeći korak na vrijeme i ostvariti cilj.
• Osoba uči savladavati prepreke kod teških situacija
• Izazivaju se negativne misli i uči se kako ih ukloniti u situacijama u kojima se pojavljuju. Katastrofiziranje se relativizira.

Realan uspjeh

Terapeut vodi osobu kroz samokomunikaciju do ciljeva koje je osoba navela kao želju i mogućnost. Uspjeh se koristi kao motivacija u daljnjoj terapiji. Uspjeh mora biti realan i osoba se pomiče malim koracima naprijed. Ako je cilj postavljen nerealno visoko, učinak je kontraproduktivan. Emocije koje osoba tada doživljava su uglavnom ljutnja i izbjegavanje.

Na kraju tretmana terapeut osobi zadaje mentalni trening kao domaću zadaću, gdje osoba sama vježba kako koristiti naučene vještine tijekom nekog događaja ili neugodne situacije. Kasnije u stvarnosti osoba mora naučeno ponašanje pokazati bez dugog razmišljanja i oklijevanja. Potrebno je uvježbati kombinaciju mentalnog i praktičnog rada. Tijekom korištenja realne situacije osoba uči kako samostalno savladati prepreke.

Prvotno je mentalni trening zamišljen kao tehnika samopomoći, međutim danas se često koriti i u profesionalne svrhe. Tako se na primjer koristi kod pripremanja govora i odgovora na moguća postavljena, uglavnom neugodna, pitanja.

Ipak, kod mentalnog treninga potreban je i oprez. Potrebno je krenuti polako i postepeno se izlagati stresnim situacijama kako bismo uklonili mogućnost negativnih posljedica.