Rak želuca se sve češće dijagnosticira u manje uznapredovalim, liječivim fazama, što predstavlja pomak koji označava veliki napredak u otkrivanju jednog od najsmrtonosnijih oblika raka, ukazuje nova studija.
Znanstvenici koji se bave rakom razvili su novu vrstu super jakog antitijela koje bi se moglo koristiti za jačanje imunološkog sustava pacijenata koji se bore protiv bolesti.
Velika korejska studija pokazuje da je pijenje crne kave, posebno među ženama, povezano s boljom kontrolom glukoze i smanjenom inzulinskom rezistencijom, što ističe potencijalnu ulogu kave u metaboličkom zdravlju.
Utvrđivanjem kako neuroestrogen izravno pojačava receptore za suzbijanje apetita u mozgu, znanstvenici postavljaju temelje za precizne terapije koje bi mogle riješiti problem pretilosti unutar središnjeg živčanog sustava. Naime, studija koju su proveli japanski znanstvenici otkrila je da estrogen proizveden u mozgu može kontrolirati apetit i smanjiti tjelesnu težinu.
Rezultati više studija pokazuju da se očekuje porast smrtnosti od koronarne bolesti srca povezane s upotrebom duhana do 40% u sljedećih pet godina, dok osobe s poremećajem upotrebe kanabisa imaju 50% veću vjerojatnost da će doživjeti kardiogeni šok, akutni infarkt miokarda i aritmije.
Djeca rođena sa sifilisom imaju šest puta veću vjerojatnost da će biti primljena u bolnicu u prvih pet godina života u usporedbi s djecom koja nisu bila izložena sifilisu od majke prije rođenja, ukazuje novo istraživanje.
Nova studija sugerira da trenutno dostupne terapije mogu pomoći u kontroli kronične upale mišića kod Duchenneove mišićne distrofije (DMD), teškog stanja koje dovodi do slabosti mišića i prerane smrti.
Fruktoza, uobičajeno sladilo u modernoj prehrani, ima dubok utjecaj i na metabolizam i na funkciju mozga, prvenstveno zbog svojih različitih metaboličkih putova, ukazuje nova studija.
Oko polovice svih malignih tumora mozga su glioblastomi, najsmrtonosniji oblik raka mozga s prosječnom stopom preživljavanja od 14 mjeseci. Kirurgija glioblastoma vrlo je izazovna, a pacijenti gotovo uvijek dožive recidiv.
Rezultati nove studije otkrili su da mrežnica ljudi s Parkinsonovom bolešću drugačije reagira na svjetlosne podražaje nego kod zdravih ljudi. Parkinsonova bolest se obično dijagnosticira kada se osoba obrati liječniku zbog motoričkih problema poput tremora. Do tada je bolest prisutna već nekoliko godina, a zahvaćeni neuroni već su uključeni u nepovratni degenerativni proces. Stoga je važno pronaći biomarkere koji otkrivaju Parkinsonovu bolest u ranoj fazi bolesti.
