Vrijeme, klima i zdravlje

Biometeorološka upozorenja, bioprognoza vremena sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu slijedećih dana nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Tijekom zadnjeg desetljeća bioprognoza je zaživjela i u Hrvatskoj te imamo priliku svakodnevno slušati izvješća o trenutnim vremenskim uvjetima i o očekivanim utjecajima na zdravlje. Cilj bioprognoze je organizacija preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugorženih skupina.

Gotovo svi ljudi na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete, rijetko tko se dobro osjeća za vrijeme sparine ili izrazito visokih ili niskih temperatura. No postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovito povezani s lošim vremenskim uvjetima. Oni se nazivaju meteoropati, a statistike pokazuju da gotovo svaka treća osoba na svijetu ulazi u tu skupinu. Kod meteoropata zatajuju mehanizmi prilagodbe na vanjske utjecaje, a to je izraženije u žena, djece, starijih osoba te u kroničnih bolesnika.

Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće dobro osjećanje. Obično se tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, naglog pada atmosferskog tlaka ili prilikom naglog porasta vlažnosti zraka. Dodatni čimbenici koji utječu na zdravlje su razina peludi u zraku i vjetrovi. U Europi fen, a u Americi Chinook poznati su topli vjetrovi koji su povezivani s povećanom nervozom u ljudi, agresivnošću, depresijom, smanjenom koncentracijom tako da pojedini švicarski sudovi ponekad učinak fena uzimaju kao olakotnu okolnost kod počinjenog kriminalnog djela.

Postavlja se pitanje zašto je meteoropatija danas tako čest slučaj u razvijenom svijetu. Jedan od mogućih odgovora, koji je usmjeren prema ljudskom čimbeniku je moderni način života. Sve više se udaljavamo od prirode, naš organizam naučen je većinom na zatvorene prostore tako da mehanizmi autoregulacije nisu više "istrenirani" reagirati u dovoljnoj mjeri na promjene vremenskih uvjeta. Osim toga, ljudi koji su navikli na klimatizirane prostore često zanemaruju meteorološke parametre kao i signale koje im daje njihovo tijelo te pružaju svom organizmu dodatne nepotrebne stresove (npr. velike razike u temperaturi: zimi pregrijavamo zatvorene prostore, a ljeti ih previše hladimo).

Osim učinka na ponašanje i raspoloženje, europski znanstvenici zaključili su da postoji nekoliko stanja koja se najčešće javljaju ili pogoršavaju ovisno o vremenskim uvjetima: poremećaji spavanja, glavobolja i migrena, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, "fantomska bol" i bol u području ožiljka, fibromijalgija. Za neka od navedenih stanja postoji znanstveno objašnjenje. Do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce.

U Klinici za neurologiju KB "Sestre milsordnice" praćena je dinamika posjeta u hitnu neurološku ambulantu tijekom tri godine. Uočeno je da se najveći broj hitnih neuroloških stanja, a tako i moždanih udara javlja za vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahlađenja.

Bolesnici od multiple skleroze vrlo često doživljavaju pogoršanje stanja tijekom ljetnih vrućina. Fibromijalgija se pogoršava nastupom hladnog i vlažnog vremena. Astma je bolest čija egzacerbacija simptoma također uvelike varira ovisno o vremenskim prilikama. Osim pogoršanja za vrijeme hladnog i suhog vremena, kod ovih bolesnika pogoršanje nastupa i tijekom dana s visokom razinom peluda u zraku te u prisustvu nekih vjetrova.

Pred nama je ljeto, koje je u našim prostorima svake godine sve toplije, još su svježa sjećanja o velikom broju žrtava toplinskog vala tijekom ljeta 2003. u Europi kao i u Sjevernoj Americi. Velike vrućine opasne su za osjetljive skupine ljudi, ali i za mlade zdrave ljude koji često traže olakšanje naglim rashlađivanjem, obično skakanjem u vodu što predstavlja izrazito veliki stres za organizam, poglavito za cirkulatorni sustav. Uslijed vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da se osoba ne hidrira u dovoljnoj mjeri dolazi do slabije opskrbljenosti mozga krvlju i do nastanka nesvjestice. Pored toga zbog dehidracije dolazi do poremećaja u gustoći krvi, javlja se povećana sklonost zgrušavanju i nastanak kardiovasularnih i cerebrovaskularnih incidenata.

U ljetnim mjesecima sve veći broj ljudi ima problema s alergijama na pelud, čija koncentracija varira od dana do dana, a u gradskim sredinama zdravstvene probleme imaju kronični plućni bolesnici uslijed povećane koncentracije smoga. Zadnjih petnaestak godina povećana incidencija raka kože nametnula je pitanje pravilne zaštite od štetnog UV zračenja i iako ljudi nerado ostaju blijedog tena, donekle se razvila kultura sunčanja s ograničenim boravkom na suncu, upotrebom zaštitnih krema ili zaštitne odjeće. U biometeorološkim prognozama izvještava se o indeksu UV zraka u pojedinim područjima.

Cilj biometeoroloških prognoza je na vrijeme upozoriti osjetljive ljude na nepovoljne vremenske uvjete kako bi pokušali spriječiti nastanak zdravstvenih poteškoća. Meteoropati bi se trebali boriti protiv ove preosjetljivosti na promjene vremenskih prilika. Dobra strategija je ustrajati na što češćim boravcima u prirodi kako bi pokušali očvrsnuti organizam, boraviti što više na prirodnom svjetlu, održavati higijenu života: pravilno spavanje, pravilnu prehranu, naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom, borba protiv stresa, izbjegavanje pregrijanih i prenapučenih prostorija. I osobe koje nisu meteoropati trebaju poštovati ograničenje svog tijela i uvjete okoline.

Ljeto se može lakše i ugodnije provesti ako se pazi na nekoliko bitnih potreba organizma: rehidraciju, zaštitu od topline i pravilnu prehranu. Pijenje vode je najbolji način rehidracije, voda treba biti umjerene temperature, treba je piti barem 2 litre dnevno, ne čekati da se javi osjećaj žeđi, jer je to već znak dehidracije. Bolje je piti vodu nego sokove koji sadrže šećer, oni neće riješiti osjećaj žeđi, a nepotrebno opterećuju organizam s dodatnim kalorijama. Osobama s bolestima srca preporuča se konzultirati liječnika o dopuštenom dnevnom unosu tekućine.

Prehrana tijekom ljeta treba biti lagana, bazirana na povrću i voću, ribi i mliječnim proizvodima, sa što manje teških mesnih obroka koji nepotrebno povećavaju metabolizam. Zaštita od topline sastoji se u pravilnom izboru (kada je to moguće) izlaganja visokim vanjskim temperaturama. Ako je moguće, treba ograničiti kretanje po najjačem suncu, u periodu od 11-16 sati. Teže fizičke poslove ili bavljenje sportom treba obavljati rano ujutro ili odgoditi za ugodnija predvečerja. U periodu kada je tijekom dana najtoplije poželjno je boraviti u umjereno klimatiziranim prostorima, ali opet izbjegavati velike temperaturne promjene.

Tijekom ljeta treba isključiti bilo kakvo prenaprezanje i poštovati potrebu organizma za odmorom. Također treba prilagoditi odjeću. S obzirom na oštećenja ozonskog omotača, poželjni su duži rukavi i odjeća koja štiti od sunčevih zraka, ali preduvjet je da je napravljena u svjetlim bojama, od prirodnih vlakana kako bi koža mogla normalno obavljati svoju termoreglacijsku funkciju.

S obzirom na velike klimatske promjene zadnjih desetljeća, neophodno je usmjeriti pažnju i na njihov utjecaj na ljudsko zdravlje. Prilagođavanje načina života vremenskim prilikama značajan je čimbenik u prevenciji brojnih akutnih i kroničnih bolesti.