Mogu li farmaceutske tvrtke poslovati etično?

Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo brojnih rasprava i natpisa u medijma o neetičnosti farmaceutske industrije, a svojevremeno je i Cybermed.hr objavio članak "Gdje je etičnost u promociji lijekova?" koji je izazvao veliku pažnju šire javnosti te su ga prenjeli i ostali mediji. Zanimljivo je da je navedeni članak spomenut na jučerašnjoj radionici u kontekstu jednog od razloga, pritisak medija, zbog kojega je HZZO nedavno donio odluku o uvođenju Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova.

Je li baš sve tako crno?

Nije, ne ponašaju se sve farmaceutske tvrtke neetično, još u veljači 2008. godine na "Konferenciji o inovativnosti" predstavljen je profesionalni Kodeks ponašanja CARPC-a o principima etičkog promoviranja lijekova i načina prenošenja informacija o farmaceutskim proizvodima. Tada je 25 članica Udruge prihvatilo Kodeks o ponašanju u promidžbi lijekova kako bi osigurali da se promoviranje lijekova i cjepiva zdravstvenim djelatnicima, stručnom i administrativnom osoblju te širokoj javnosti provodi na odgovoran, etičan, profesionalan i zakonit način.

Iako će mnogima zazvučati patetično može se reći da je CARPC pionir uvođenja etičnog poslovanja u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj.

Danas CARPC okuplja 22 farmaceutske tvrtke i čini korak više k etičnom poslovanju. Naime CARPC je osnovao Etičko povjerenstvo Udruge čiji je zadatak osigurati učinkoviti nadzor nad industrijskim standardima i nad provođenjem Kodeksa ponašanja Udruge. U prvo Etičko povjerenstvo izabrani su prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina, dr. Mensura Dražić, prof. dr. sc. Dinko Vitezić, prof. dr. sc. Vlasta Bradamante te troje predstavnika CARPC-a. Etičko povjerenstvo ovlašteno je izricati sankcije članovima CARPC-a za kršenje Kodeksa, koje mogu sezati od opomene do novčanih kazna od 35.000 do 350.000 kuna.

Predsjednica CARPC-a dr. Nataša Kličko istaknula je: "Svjesni smo važnosti pružanja točnih, poštenih i objektivnih informacija o lijekovima kako bismo omogućili donošenje racionalnih odluka o njihovoj upotrebi. U istom duhu, predani smo postizanju veće transparentnosti, odgovornosti i etičkog ponašanja unutar industrijskog okvira samoregulacije. Zbog toga smo donjeli svoj Kodeks ponašanja, a Etičko povjerenstvo nadzirat će negovo provođenje jer se kršenje Kodeksa ne smije tolerirati." 

Je li Ugovor o etičkom oglašavanju HZZO-a pravo rješenje problema?

Rukovoditelj Službe za lijekove i medicinske proizvode HZZO-a dr. Luka Vončina istaknuo je da je poznato da je primarni cilj svake posjete stručnog suradnika farmaceutske tvrtke liječniku porast prodaje lijekova tvrtke. Izdaci za lijekove u Republici Hrvatskoj dosežu 5 milijardi kuna, a pritisak medija, međusobne optužbe farmaceutskih tvrtki, prigovori liječnika i ljekarnika te negativni primjeri iz drugih zemalja potaknuli su HZZO da donese Ugovor o etičkom oglašavanju.

Ugovor o etičkom oglašavanju HZZO-a dobrovoljan je, no uvjet je za uvrštavanje novih lijekova na Liste HZZO-a. Njime su predviđene stroge kazne za neetično ponašanje (brisanje zamjenjivih lijekova s listi, financijske kazne, javna očitovanja). Također ugovor sadrži financijski revolving deposit model kako bi se osigurala implementacija ugovora (3%), a odnosi se isključivo na lijekove koji imaju veze s Listom HZZO-a te je prema riječima dr. Luke Vončine de facto – poticaj farmaceutskoj industriji da se samoregulira kao i u zapadnim zemljama.

U svom izlaganju dr. Vončina je naveo i primjer nekorektnog izvještavanja o lijekovima.

Isto tako dr. Vončina je istaknuo da se HZZO rukovodi strateškim ciljevima reforme zdravstva, a to su transparentnost, vrijednost za novac obveznika doprinosa, etika, kvalitetno donošenje odluka te pacijenti u središtu sustava.

Direktor farmaceutske tvrtke GSK koja je članica CARPC-a, Marko Mataija, pozdravio je pozitvne strane Ugovora o etičkom oglašavanju HZZO-a kao što su: dodatna regulacija etičnosti u promociji lijekova, primjenjivost ugovora i na inovativne i na generičke kompanije koje potpišu ugovor, inovativnost u regulaciji etičnosti promocije (Hrvatska je prva zemlja s ovakvim ugovorom), transparentnost u interakcijama nositelja odobrenja sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata te propisane kazne za slučajeve neetičnog ponašanja nositelja odobrenja u promociji lijekova.

No isto tako naveo je i cijeli niz primjedbi na HZZO-ov ugovor kao što su: ugovor nije sveobuhvatan - primjenjiv je samo na kompanije koje su potpisale ugovor, obveza potpisivanja ugovora samo pri stavljanju novog lijeka na Listu lijekova HZZO-a, definira interakcije s liječnicima, a ne i s ostalim zdravstvenim djelatnicima, ne odnosi se na interakcije nositelja odobrenja s veledrogerijama, ljekarnama itd., prevelika birokratičnost (slanje obavijesti o sastancima HZZO-u, prikupljanje suglasnosti liječnika za prosljeđivanje podataka HZZO-u od strane svakog nositelja odobrenja, zahtjev za iscrpnim podacima uz svaki trošak u kvartalnom izvještaju), nejasni kriteriji za određivanje visine kazne, a kazne mogu biti vrlo visoke, nejasni kriteriji za kvartalno izvještavanje, kvartalna uplata 0,75% prošlogodišnjeg troška HZZO-a za lijekove nositelja odobrenja prije počinjenog prekršaja, nije definirana mogućnost prigovora na kaznu, ugovor stavlja odgovornost na nositelje odobrenja za ono što treće strane (npr. novinari) pišu o lijekovima te da liječnici nisu dovoljno obaviješteni o ugovoru.

Želimo li suzbiti neetičnost u zdravstvu?

Na kraju, otvara se cijeli niz pitanja - Što je s farmaceutskim tvrtkama koje nisu potpisnice ugovora?  Opravdava li ugovor izuzetan financijski i administrativni angažman? Diskriminira li ugovor samo neke liječnike? Što je s neetičnim poslovanjem i ponašanjem u drugim segmentima zdravstva? Što je s metodama alternativne medicine koje "liječe" sve bolesti?