Zdravstvene dobrobiti artičoke
Artičoka (Cynara scolymus), porijeklom iz mediteranske regije, član je obitelji Asteraceae i ima široku primjenu u prehrani i medicini. Dobar je izvor minerala, antioksidansa i polifenola. Pupoljak obavijen zelenim lisnatim braktejama glavni je jestivi dio biljke, dok stabljike, listovi i vanjske brakteje nisu za konzumaciju i smatraju se otpadom tijekom prerade.
Bioaktivni spojevi pronađeni u nusproduktima artičoke dobro su dokumentirani u literaturi. Nusproizvode karakterizira niska razina masnoće i visoka razina netopivih vlakana, vitamina C, inulina, minerala (fosfor, kalij i natrij), te fenola i njihovih derivata (hidroksicimetne kiseline i flavonoidi). Flavonoidi uključuju derivate apigenina i luteolina; derivati flavonoida pokazuju protuupalna svojstva i svojstva čišćenja.
Klorogenska kiselina (CLA) je istaknuta komponenta ekstrakata artičoke. CLA je uključena u poboljšanje dobrobiti povezanog s unosom artičoke. Cinarin, član kafeoilkvinske kiseline (CQA), poznat je po hepatoprotektivnom učinku. Naime, cinarin nije intrinzično prisutan u artičokama, već je artefakt nastao tijekom vodene ekstrakcije. Osim toga, artičoka sadrži značajne količine seskviterpenskih laktona s različitim biološkim učincima.
Iako antibakterijska svojstva artičoke nisu temeljito procijenjena, studije sugeriraju inhibicijsku aktivnost protiv različitih patogena. CQA su uključeni u prekid bakterijske stanične stijenke, dok je za flavonoide zabilježeno da prekidaju aktivnost mikrobnih enzima. Nadalje, inhibicijski učinci ekstrakta stabljike, lista i glavice artičoke dokazani su protiv Salmonella spp., Staphylococcus aureus i Escherichia coli.
Studije su također izvijestile o antifungalnim učincima ekstrakata artičoke. Modulacija gljivičnih enzima i ometanje integriteta stanične membrane doprinose ovim učincima. Nadalje, preliminarni dokazi upućuju na to da ekstrakti artičoke mogu uzrokovati inhibiciju replikacije virusa i poremećaje u vezivanju virusa na stanice domaćina.
Jednako tako, poznato je da ekstrakti artičoke mogu utjecati na metabolizam lipida smanjenjem sinteze kolesterola i endogenih triglicerida. Studija je pokazala da suplementacija ekstrakata lišća artičoke kod pretilih štakora poboljšava njihov profil lipida i srčane markere. Nadalje, studije su otkrile da ekstrakti artičoke mogu spriječiti razvoj aterosklerotičnih plakova kod štakora hranjenih visokomasnom hranom (HFD).
Osobe s blagom hiperkolesterolemijom liječene s dvije doze ekstrakata artičoke tijekom osam tjedana imale su značajna poboljšanja ukupnog kolesterola (TC), te HDL-C-a i LDL-C-a. Pokus koji je uključivao zdrave ili blago hipertenzivne muškarce otkrio je da je 12-tjedna primjena koncentriranog soka od lišća artičoke snizila krvni tlak.
Neuroprotektivni učinci artičoke također su prikazani na mišjem modelu sporadične Alzheimerove bolesti. Konkretno, ekstrakti lišća artičoke poboljšali su kognitivnu funkciju i oporavak prostorne memorije te smanjili razine faktora nekroze tumora-alfa (TNF-α), tau proteina i β-amiloida.
Artičoka, koja se često koristi u mediteranskoj prehrani i kao tradicionalni lijek, ima potencijalna antimikrobna, protuupalna, neuroprotektivna svojstva i svojstva snižavanja lipida. Bioaktivni spojevi iz ove biljke mogli bi zaštititi od nekoliko bolesti, što naglašava njihovu upotrebu kao dodatka prehrani u kombinaciji s konvencionalnim tretmanima.
Izvor:
Nutrients
