Alergijsku reakciju uzrokuju tvari iz našeg okoliša poznate pod nazivom alergeni. Alergeni najčešče sadrže protein, kao i hrana koju jedemo. Protein je organska tvar koja se sastoji od vodika, kisika i dušika, a važan je dio svih živućih organizama.
Postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni dio penicilina ili nekih drugih lijekova. Da bi neproteinski alergeni uzrokovali alergijsku reakciju, jednom kad se nađu u tijelu, moraju biti vezani na protein.
Osoba čiji imunosni sustav vjeruje da je alergen štetan za organizam proizvodi antitijela (IgE) koja napadaju alergen. Taj proces pokreće daljnje biokemijske reakcije koje uzrokuju otpuštanje medijatora upale iz upalnih stanica mastocita što dovodi do alergijskog odgovora organizma koji se očituje iritacijom, upalom te konačno pojavom simptoma alergije.
Nadalje se pokreću razne biokemijske reakcije u kojima glavnu aktivnost imaju mastociti i eozinofili. Otpuštaju se i aktiviraju mnogi upalni medijatori kao što su histamini, prostaglandini i leukotrijeni te nastaju simptomi alergijske bolesti.
Alergeni mogu biti različiti, međutim najčešći alergeni su:
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Jedna od velikih misterija alergije na hranu jest zašto dvije osobe sa sličnim razinama specifičnih antitijela na kikiriki mogu reagirati tako različito. Ispada da bi odgovor mogao biti u ustima i crijevnim bakterijama.
Određene crijevne bakterije kod dojenčadi mogu smanjiti rizik od razvoja alergija kasnije u djetinjstvu, tvrdi studija provedena u Švedskoj. Tijekom prvih nekoliko mjeseci, crijevna flora djeteta se brzo razvija. Ova studija je pratila djecu od rođenja do pete godine kako bi se vidjelo kako su rane bakterije povezane s alergijskim antitijelima (IgE) u krvi.
