Alzheimerova demencija najčešće započinje s blagim gubitkom pamćenja nakon čega postupno slijedi progresivna demencija koja se razvija kroz nekoliko godina. Kognitivne promjene u Alzheimerovoj demenciji imaju karakterističan slijed te počinju s poremećajima pamćenja, postupno zahvaćajući govor i vizualno-spacijalne sposobnosti. Oko petine bolesnika ima poteškoće u pronalaženju riječi, organizacijske probleme ili teškoće u snalaženju. U ranijim fazama bolesti gubitak pamćenja može proći neopaženo i pripisati se benignoj zaboravljivosti. Neki bolesnici nisu svjesni svojih poteškoća. Promjena okoline može zbuniti bolesnika i pogoršati stanje, pa se bolesnici se mogu izgubiti tijekom šetnje ili vožnje automobilom, a smještaj u novu okolinu može pogoršati stanje bolesnika.
U srednjim stadijima bolesti, bolesnici ne mogu više raditi, lako se zbune ili izgube pa uglavnom zahtijevaju cjelodnevni nadzor. Međutim, socijalni status, rutinsko ponašanje i površna konverzacija mogu se biti održani. Kasnije govor postaje poremećen, najprije imenovanje, zatim razumijevanje i napokon fluentnost govora. Apraksija onemogućuje bolesnicima izvršavanje motoričkih radnji u slijedu. Apraksija i vizualno-spacijalni defekti počinju utjecati na oblačenje, prehranu, rješavanje jednostavnih zadataka i preslikavanje geometrijskih likova. Bolesnici nisu u stanju izvršiti jednostavne računske radnje niti reći točno vrijeme.
U kasnim fazama bolesti prisutne su deluzije, uključujući deluzije krađe, nevjere ili pogrešne identifikacije osoba. Gubitak inhibicije i agresija mogu se izmenjivati s pasivnošću i povlačenjem. Poremećen je ritam spavanja i budnosti, pa noćno lutanje bolesnika može smetati ukućanima. U završnoj fazi Alzheimerove demencije, bolesnici mogu postati rigidni, tihi, inkontinentni i vezani uz krevet. Pomoć im je potrebna i pri najjednostavnijim radnjama kao što je hranjenje, oblačenje i obavljanje higijene. Smrt nastupa zbog malnutricije, sekundarnih infekcija, plućne embolije ili bolesti srca. Tipično trajanje Alzheimerove demencije iznosi 8 do 10 godina od dijagnoze.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Prema rezultatima novog istraživanja, jednostavan krvni test mogao bi revolucionirati rano otkrivanje Alzheimerove bolesti, nudeći manje invazivan i vrlo točan alat za identifikaciju osoba u riziku prije pojave simptoma Alzheimerove bolesti.
Brazilski znanstvenici uspjeli su na životinjskom modelu pokazati da proces inzulinske rezistencije u mozgu utječe i na Alzheimerovu bolest i na epilepsiju te da bi mogao biti povezujući faktor između te dvije bolesti.
