Cilj liječenja multiple skleroze je skratiti akutna pogoršanja, smanjiti učestalost pogoršanja bolesti i ublažiti simptome; održavanje sposobnosti hoda je od osobite važnosti.
Akutna egzacerbacija multiple skleroze koja dovodi do objektivnog deficita koji narušava funkciju (npr. gubitak vida, snage ili koordinacije) liječi se kratkotrajnim davanjem kortikosteroida. Premda mogu skratiti akutni napad i možda usporiti progresiju multiple skleroze, kortikosteroidi se nisu pokazali učinkoviti kao dugotrajna terapija.
U slučajevima kada oboljeli ne reagiraju na primjenu kortikosteroida može se primjeniti plazmafereza.
Lijekovi koji se koriste za usporenje napredovanja multiple skleroze:
Lijekovi za smanjenje spasticiteta:
Lijekovi za ublažavanje umora:
Redovite vježbe (npr. sobni bicikl, plivanje, vježbe istezanja) se preporučuju, čak i osobama s uznapredovalom bolešću, jer kondicija srca i mišića smanjuju spastičnost, sprječavaju razvoj kontraktura, a imaju i psihološku korist.
Vježbe hoda i vježbe za održavanje pokretljivosti mogu koristiti kad su ekstremiteti slabi i spastični.
Oboljeli od multiple skleroze trebali bi voditi normalan život i aktivnosti sve dok je to moguće, no trebali bi izbjegavati prekovremeni rad, umor i izloženost velikoj vrućini.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Nova studija otkrila je da je gljivična komponenta ljudske crijevne mikrobiote povezana s razvojem i napredovanjem multiple skleroze, kronične autoimune bolesti središnjeg živčanog sustava, te da može utjecati na nju.
Obećavajući novi lijek tolebrutinib uskoro bi mogao transformirati liječenje jednog od najizazovnijih tipova multiple skleroze, nerecidivirajuće sekundarno progresivne multiple skleroze (nrSPMS), nudeći dugo očekivanu nadu pacijentima s ograničenim mogućnostima.
