Cilj liječenja multiple skleroze je skratiti akutna pogoršanja, smanjiti učestalost pogoršanja bolesti i ublažiti simptome; održavanje sposobnosti hoda je od osobite važnosti.
Liječenje egzacerbacija multiple skleroze
Akutna egzacerbacija multiple skleroze koja dovodi do objektivnog deficita koji narušava funkciju (npr. gubitak vida, snage ili koordinacije) liječi se kratkotrajnim davanjem kortikosteroida. Premda mogu skratiti akutni napad i možda usporiti progresiju multiple skleroze, kortikosteroidi se nisu pokazali učinkoviti kao dugotrajna terapija.
U slučajevima kada oboljeli ne reagiraju na primjenu kortikosteroida može se primjeniti plazmafereza.
Lijekovi za usporenje napredovanja multiple skleroze i ublažavanje simptoma
Lijekovi koji se koriste za usporenje napredovanja multiple skleroze:
beta interferoni (interferon beta-1a i interferon beta-1b)
Redovite vježbe (npr. sobni bicikl, plivanje, vježbe istezanja) se preporučuju, čak i osobama s uznapredovalom bolešću, jer kondicija srca i mišića smanjuju spastičnost, sprječavaju razvoj kontraktura, a imaju i psihološku korist.
Vježbe hoda i vježbe za održavanje pokretljivosti mogu koristiti kad su ekstremiteti slabi i spastični.
Oboljeli od multiple skleroze trebali bi voditi normalan život i aktivnosti sve dok je to moguće, no trebali bi izbjegavati prekovremeni rad, umor i izloženost velikoj vrućini.
Multipla skleroza je iscrpljujući neurološki poremećaj uzrokovan neispravnim imunološkim odgovorima koji ciljaju mozak i leđnu moždinu središnjeg živčanog sustava (SŽS). Neuspjeh imunološkog sustava da razlikuje svoje od tuđih entiteta dovodi do prekomjernih autoimunih odgovora protiv vlastitih proteina poput mijelina, koji tvori zaštitni omotač na neuronima.
14.01.2026. 09:3014.01.2026. 09:11
| Cell | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jedan od vodećih okidača za multiplu sklerozu (MS) je infekcija Epstein-Barrovim virusom. Međutim, određene genske varijante također igraju važnu ulogu. Znanstvenici sa University of Zurich sada su pokazali da je molekularna interakcija između okolišnih i genetskih čimbenika rizika, EBV infekcije i HLA-DR15 haplotipa, ono što u konačnici pokreće bolest.