Od lijekova najčešće se koriste antidepresivi iz SIPPS skupine (paroksetin, fluoksetin), triciklički antidepresivi (klomipramin), IMAO i anksiolitici za kratkotrajnu kontrolu anksioznosti (alprazolam). Dužu upotrebu benzodiazepina potrebno je radi razvoja ovisnosti izbjegavati, ali se antidepresivi koriste kroz barem 8 do12 mjeseci uz oprezno i postepeno povećavanje doza. Farmakološki tretman kada god je moguće potrebno je kombinirati sa nekom od psihoterapijskih
Utvrđen je povoljan ishod u 75-90% slučajeva, a prisutno je i održavanje pozitivnih rezultata u dvogodišnjem praćenju nakon završetka tretmana ukoliko se kombinira farmakološki i kognitivno-bihevioralni tretman. Osobe sa tim poremećajem koje su obuhvaćene kognitivno-bihevioralnim tretmanom također rjeđe koriste psihotropne medikamente. U kontrastu osobe koje koriste medikamente u 80% slučajeva pokazuju poboljšanje, ali je isto tako prisutno ponovno pojavljivanje simptoma nakon njihovog ukidanja.
Rezultati nove studije otkrivaju da je dugotrajna izloženost stambenom zelenilu povezana s manjim rizicima od depresije i anksioznosti. Više razine zelenog okruženja pokazale su značajnije pozitivne učinke na mentalno zdravlje, pri čemu je smanjeno onečišćenje zraka identificirano kao značajan posrednik.
30.03.2024. 11:5330.03.2024. 11:40
| American College of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Ljudi sa specifičnim genetskim osobinama i oni koji imaju anksioznost ili depresiju imaju znatno veći rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) tijekom razdoblja društvenog ili političkog stresa nego u drugim razdobljima, ukazuje nova studija.