Od lijekova najčešće se koriste antidepresivi iz SIPPS skupine (paroksetin, fluoksetin), triciklički antidepresivi (klomipramin), IMAO i anksiolitici za kratkotrajnu kontrolu anksioznosti (alprazolam). Dužu upotrebu benzodiazepina potrebno je radi razvoja ovisnosti izbjegavati, ali se antidepresivi koriste kroz barem 8 do12 mjeseci uz oprezno i postepeno povećavanje doza. Farmakološki tretman kada god je moguće potrebno je kombinirati sa nekom od psihoterapijskih
Utvrđen je povoljan ishod u 75-90% slučajeva, a prisutno je i održavanje pozitivnih rezultata u dvogodišnjem praćenju nakon završetka tretmana ukoliko se kombinira farmakološki i kognitivno-bihevioralni tretman. Osobe sa tim poremećajem koje su obuhvaćene kognitivno-bihevioralnim tretmanom također rjeđe koriste psihotropne medikamente. U kontrastu osobe koje koriste medikamente u 80% slučajeva pokazuju poboljšanje, ali je isto tako prisutno ponovno pojavljivanje simptoma nakon njihovog ukidanja.
Kako se ljudski životni vijek povećava, tako se povećava i rizik od razvoja neuroloških poremećaja poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, anksioznosti i depresije. Ove poremećaje često prati prekomjerna količina reaktivnih vrsta kisika ili ROS-a. ROS se stvaraju u tijelu tijekom normalnih procesa i imaju svoje mjesto u funkcionalnom staničnom ekosustavu; međutim, kada njihov broj postane previsok, nastaju problemi.
17.03.2026. 11:0417.03.2026. 10:52
| Gastroenterology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Stres u ranom životu može dovesti do probavnih problema kasnije u životu, uzrokovan promjenama u crijevima i simpatičkom živčanom sustavu, tvrdi nova studija. Naime, ova studija pokazuje da stresori mogu imati stvaran utjecaj na razvoj djeteta i dugoročno utjecati na probleme s crijevima, a razumijevanje uključenih mehanizama može pomoći u stvaranju ciljanijih terapija.