Što je rak jednjaka?

Jednjak je mišićna cijev promjenjiva oblika koja vodi zalogaj od od ždrijela do želuca. Jednjak je u prosjeku dug oko 25 cm. Unutrašnjost (šupljina) jednjaka obložena je sluznicom koja se razlikuje od sluznice želuca te nije predviđena za učestali kontakt s želučanom kiselinom.

Rak jednjaka je maligni tumor koji se razvija u jednjaku. Maligni tumori jednjaka općenito gledajući su na trećem mjestu ljestice učestalosti malignoma u probavnom sustavu. 

Incidencija raka jednjaka u svijetu je poprilično različita, te u zemljama Dalekog istoka prelazi 100/100.000, dok u Hrvatskoj u prosjeku iznosi više od 7/100.000.

Bolest se češće javlja u muškaraca, osoba starijih od 60 godina, te ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa.

Zloćudni tumori jednjaka mogu biti primarni ili metastatski. Najčešći su primarni epitelni tumori: planocelularni (skvamozni) karcinom i adenokarcinom. Rijetko se nalaze primarni neepitelni tumori (limfomi i sarkomi), te neki metastatski tumori. Metastatski tumori čine oko 3 posto tumora jednjaka. Melanom i rak dojke najčešće metastaziraju u jednjak.

Planocelularni karcinom jednjaka najčešće se javlja u gornje dvije trećine jednjaka, dok se adenokarcinom jednjaka javlja u donjoj trećini jednjaka.

Planocelularni karcinom jednjaka nastaje u skvamoznim stanicama koje oblažu jednjak, a adenokarcinom jednjaka se obično razvija u žljezdastom tkivu donjeg dijela jednjaka.

Inače, incidencija adenokarcinoma jednjaka je u porastu, a javlja se u oko 50 posto slučajeva. Većina adenokarcinoma jednjaka izrasta iz Barretova jednjaka koji nastaje kao rezultat kronične gastoezofagealne refluksne bolesti (GERB) i refluksnog ezofagitisa.