Za nastanak raka kože ne postoji jedinstven uzročnik, nego se radi o udruženom djelovanju takvih čimbenika, koje možemo podijeliti na vanjske (UV zračenje, ionizirajuće zračenje, mehanički, kemijski i toplinski podražaji) i unutarnje (genetski poremećaji, imunološki poremećaji, kronične bolesti kože).
UV zračenje je najvažniji uzročni čimbenik u razvoju raka kože. Tu činjenicu podupiru češće javljanje bazalioma u krajevima s jačom insolacijom, osobe koje su osjetljive na djelovanje UV zračenja (svjetlopute osobe), osobe koje su zbog profesionalnih razloga više izložene UV zračenju, te češće javljanje na suncu izloženim djelovima tijela.
Najvažniju uzročnu ulogu ima UVB zračenje (280-320 nm) koje dovodi do mutacija i imunosupresivnih učinaka bitnih u nastanku karcinoma. Najvažnija su oštećenja na razini DNK.
Od genetskih čimbenika bitno je spomenuti pigmentaciju koja je važna u prirodnoj obrani od djelovanja UV zračenja.
Od kemijskih karcinogena značenje u nastanku karcinoma imaju arsen, kemijske tvari u proizvodnji nafte, sastojci duhana i katrani.
Imunosupresija u bolesnika s transplantiranim organima kao i u bolesnika s AIDS-om, utječe na povećanu učestalost raka kože.
Rak kože može nastati na mjestima kroničnih bolesti kože i recidivirajućih mehaničkih trauma kao što su ožiljkaste promjene različitog uzroka, dugotrajne ulceracije itd..
Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.
20.01.2026. 08:4220.01.2026. 08:33
| Nature communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.
