Želudac je najširi dio probavne cijevi, oblika bikova roga, koji leži u gornjem trbuhu ispod lijeve kupole ošita, dijelom prekriven lijevim rebrenim lukom, a desno se, ovisno o stanju napunjenosti i obliku širi u epigastrij. Želudac žena je više izduljen i smješten je okomitije nego u muškaraca.
Želudac služi za spremište i probavu hrane. Hrana ulazi u želudac iz jednjaka prolazeći kroz prstenasti mišić (sfinkter), koji se otvara i zatvara te sprječava vraćanje sadržaja želuca natrag u jednjak.
U želucu se zalogaji slažu u slojevima, želučanim sekretom se kemijski razgrađuju na jednostavnije spojeve i pretvaraju u kašu koja nastaje i gomila se bez istezanja stijenke. Želučani sadržaj potom dolazi distalno u donji dio želuca, a odatle se u porcijama prazni u dvanaesnik (duodenum), prvi dio tankog crijeva.
Želudac dijelimo na četiri dijela, i to područje kardije, svod želuca, tijelo želuca i područje vratarnika.
Stijenka želuca ima pet slojeva - serozni omotač, supserozno tkivo, mišićni omotač, podsluznicu i sluznicu.
Stanice koje oblažu želudac luče tri važne tvari - sluz, solnu kiselinu i preteču pepsina, enzima koji razgrađuje bjelančevine. Sluz oblaže stanice želučane sluznice da je zaštiti od oštećenja kiselinom i enzimima, dok solna kiselina osigurava vrlo kiselu okolinu potrebnu pepsinu za razgradnju bjelančevina. Jednako tako jaka kiselost želuca služi i kao zapreka infekciji, jer uništava većinu bakterija.
Mikrobi unutar kancerogenih tumora mogu utjecati na širenje bolesti i učinkovitost liječenja. Te uloge čine ih privlačnim metama za nove terapije i nude načine za bolje predviđanje rizika. Alati temeljeni na tumorskoj mikrobioti mogli bi pomoći u identificiranju pacijenata s visokim rizikom i osoba najosjetljivijih na metastaze, a moguće bi se mogli koristiti i za poboljšanje alata za prognozu, tvrde kineski znanstvenici.
16.08.2025. 00:4815.08.2025. 23:55
| American Journal of Clinical Nutrition | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Vegetarijanska prehrana je prehrambeni obrazac koji se općenito usredotočuje na veći unos povrća, voća, orašastih plodova i mahunarki, a istovremeno ograničava ili isključuje meso. Nasuprot tome, zapadnjačku prehranu karakterizira visok unos rafiniranih žitarica, prerađene hrane, crvenog mesa i slatkih pića.
