Porod se dijeli u 4 stadija odnosno porodna doba:
Prvo porodno doba počinje prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ušća ili prsnućem vodenjaka. U početku poroda cervikalni kanal je prohodan za 2 cm, a aktivnost uterusa je 80-120 MJ (Montevideo jedinica). Prvo porodno doba završava kada je ušće maternice potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnuo.
U početku poroda trudovi su rijetki, slabi i kratkotrajni. Oni tada tek neznatno prelaze prag boli. To su prethodni trudovi i pripravni trudovi. Postupno trudovi postaju sve jači i češći, pa su za kraj prvog porodnog doba tipična 3-4 truda u 10 minuta, intenziteta oko 40 mmHg i trajanja oko 80 sekundi. Tada je aktivnost uterusa oko 160 MJ.
Nestajanje cervikasa i otvaranje ušća razlikuju se kod prvorotkinja i višerotkinja.
Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. Počinje kada je ušće popuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnut. Trudovi su još češći i snažniji nego ranije. To su pravi i potresni trudovi.
Za drugo porodno doba prvorotkinje potrebno je 1-2 sata te ukupno oko 50 trudova. Pojavljuju se svake 2 minute, traju oko 100 sekundi, a intenzitet im je oko 80 mmHg. U to vrijeme aktivnost maternice je najveća (300-400 MJ).
Drugo porodno doba traje u višerotkinje 30-40 minuta (20-30 trudova), a nerijetko se dovršava za 5 do 10 minuta.
Treće porodno doba ili placentarno doba počinje trenutkom rođenja djeteta, a završava rođenjem posteljice. U fiziološkim uvjetima treće porodno doba traje otprilike od 30 do 60 minuta.
Četvrto porodno doba počinje izlaskom posteljice, a predstavlja prijelaznu fazu poroda prema babinju (puerperij). Traje otprilike dva sata, i u to se vrijeme zatvaraju raskidne krvne žile i stišava krvarenje.
Zadnja izmjena: 28.08.2019.
Rizik od razvoja rane kardiovaskularne bolesti ili smrti od kardiovaskularne bolesti do 28. godine bio je oko 4,6 puta veći među osobama rođenim od majki koje su imale abrupciju posteljice tijekom trudnoće, pokazala je nova studija.
Tijekom trudnoće žene mogu smanjiti rizik od razvoja hipertenzivnog poremećaja za gotovo 30% ograničavanjem vremena provedenog u sjedenju na najviše osam sati dnevno i povećanjem lagane, svakodnevne tjelesne aktivnosti na najmanje sedam sati dnevno, pokazuje nova studija.
