prvo porodno doba - stadij dilatacije grla maternice i ušća (otvaranje ušća);
drugo porodno doba - stadij istiskivanja (ekspulzije ) djeteta;
treće porodno doba - stadij istiskivanja posteljice i ovoja;
četvrto porodno doba - stadij ranog oporavka, a traje 2 sata.
Prvo porodno doba
Prvo porodno doba počinje prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ušća ili prsnućem vodenjaka. U početku poroda cervikalni kanal je prohodan za 2 cm, a aktivnost uterusa je 80-120 MJ (Montevideo jedinica). Prvo porodno doba završava kada je ušće maternice potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnuo.
U početku poroda trudovi su rijetki, slabi i kratkotrajni. Oni tada tek neznatno prelaze prag boli. To su prethodni trudovi i pripravni trudovi. Postupno trudovi postaju sve jači i češći, pa su za kraj prvog porodnog doba tipična 3-4 truda u 10 minuta, intenziteta oko 40 mmHg i trajanja oko 80 sekundi. Tada je aktivnost uterusa oko 160 MJ.
Nestajanje cervikasa i otvaranje ušća razlikuju se kod prvorotkinja i višerotkinja.
Drugo porodno doba
Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. Počinje kada je ušće popuno otvoreno (10 cm), a vodenjak je prsnut. Trudovi su još češći i snažniji nego ranije. To su pravi i potresni trudovi.
Za drugo porodno doba prvorotkinje potrebno je 1-2 sata te ukupno oko 50 trudova. Pojavljuju se svake 2 minute, traju oko 100 sekundi, a intenzitet im je oko 80 mmHg. U to vrijeme aktivnost maternice je najveća (300-400 MJ).
Drugo porodno doba traje u višerotkinje 30-40 minuta (20-30 trudova), a nerijetko se dovršava za 5 do 10 minuta.
Treće porodno doba
Treće porodno doba ili placentarno doba počinje trenutkom rođenja djeteta, a završava rođenjem posteljice. U fiziološkim uvjetima treće porodno doba traje otprilike od 30 do 60 minuta.
Četvrto porodno doba
Četvrto porodno doba počinje izlaskom posteljice, a predstavlja prijelaznu fazu poroda prema babinju (puerperij). Traje otprilike dva sata, i u to se vrijeme zatvaraju raskidne krvne žile i stišava krvarenje.
Prema rezultatima nove studije, visokokvalitetna majčina prehrana tijekom trudnoće značajno utječe na strukturu dječjeg mozga zajedno s kognitivnim ishodima koji su posredovani strukturnim promjenama mozga.
24.11.2024. 15:1023.11.2024. 23:56
| JAMA Network Open | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija pokazuje veće stope smrtnosti među osobama rođenim prije vremena, s rizicima koji variraju ovisno o gestacijskoj dobi, a najveći su u ranom djetinjstvu. Prijevremeno rođenje remeti višestruke organske sustave, ostavljajući pojedince ranjivima na cjeloživotne zdravstvene rizike, pri čemu su stope smrtnosti obrnuto povezane s gestacijskom dobi.