Nova studija pokazala je da je biološka dob starija od kronološke dobi povezana s većom vjerojatnošću razvoja demencije, i to posebno vaskularne demencije, te s ranijom dobi početka bolesti kod svih podtipova demencije.
Osteoporoza, koja je vrlo česta kod žena u postmenopauzi, dugo se povezivala s povećanim rizikom od prijeloma. Nova studija sugerira da također može povećati ukupni rizik od smrti kod žena - za čak 47% - posebno unutar specifičnih raspona gustoće minerala kostiju (0,46-0,71 g/cm2 za ukupnu gustoću minerala bedrene kosti).
Izgleda da antitijelo NG101 može potaknuti regeneraciju oštećenog tkiva leđne moždine, pokazuje nova studija provedena u Švicarskoj. Naime, uz poticaj ovog novog antitijela, nova živčana vlakna ponovno formiraju funkcionalne veze, omogućujući pacijentima da postanu samostalniji.
Izraelski znanstvenici su identificirali prethodno neprepoznati obrambeni mehanizam u crijevima, pokazujući da crijevne matične stanice mogu aktivno reagirati na infekciju salmonelom i pomoći u zaštiti crijeva od bakterijske invazije.
Iako dijele slične depresivne i kognitivne simptome, biološki temelji bipolarnog poremećaja i velikog depresivnog poremećaja su različiti. Nova studija, prva je koja identificira klinički relevantne putove koji povezuju metaboličku disfunkciju, strukturu mozga i kogniciju kod poremećaja raspoloženja, s jačim i specifičnijim učincima uočenim kod bipolarnog poremećaja. Ističe potencijal ciljanja metaboličkih putova za poboljšanje kognitivnih simptoma kod bipolarnog poremećaja.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
