Menopauza je povezana s nizom štetnih zdravstvenih učinaka, od kojih se neki mogu ublažiti nizom promjenjivih zdravstvenih ponašanja, uključujući prehranu, tjelovježbu i trajanje spavanja. Novo istraživanje nastojalo je utvrditi imaju li menopauza i status hormonske terapije ikakvu povezanost s promjenjivim zdravstvenim ponašanjima. Početni rezultati sugeriraju da veza postoji.
Mikroplastika – sićušni komadići plastike razgrađeni od većeg plastičnog otpada – sve su veća briga za ljudsko zdravlje, posebno za jetru. Sada nova studija pokazuje da je uobičajena vrsta mikroplastike posebno štetna za jetru u uvjetima prehrane s visokim udjelom masti.
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Beču opisali su mehanizam u metastatskom raku debelog crijeva kojem se do sada posvećuje malo pažnje: ključna meta postojećih terapija, takozvani receptor epidermalnog faktora rasta (EGFR), vjerojatno utječe na više od samih stanica raka. Studija pokazuje da EGFR također utječe na određene imunološke stanice u mikrookruženju tumora - i time pomaže u određivanju koliko učinkovito vlastita obrana tijela može boriti se protiv tumora.
Lijek prethodno razvijen na UCLA-i kako bi pomogao srčanom tkivu da se popravi nakon srčanog udara također bi mogao pomoći u popravku i regeneraciji tkiva bubrega, pokazala je nova studija.
Prema rezultatima nove studije izgleda da odrasli koji jednostavno udišu pasivni dim cigareta imaju oko 1,5 puta više toksina kadmija u krvi od ljudi u okruženjima bez dima. Ovo je važna informacija jer se kadmij s vremenom nakuplja u tijelu i faktor je u raku bubrega, raku pluća i raku prostate.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
