Znanstvenici su prvi put koristili najsuvremeniju staničnu terapiju pod nazivom CAR-T za liječenje pacijentice s tri različite autoimune bolesti opasne po život koje su se odupirale godinama liječenja. Pacijentici, kojoj su nekada bile potrebne dnevne infuzije krvi, u remisiji je bez potrebe za dodatnim liječenjem već godinu dana od CAR-T terapije. Izvješće o slučaju sugerira da CAR-T terapije mogu pomoći u liječenju složenih i teških autoimunih bolesti.
Enzim koji proizvodi masti u moždanim stanicama može igrati ključnu ulogu u nastanku oštećenja kod Parkinsonove bolesti i mogao bi ponuditi novu metu za liječenje, ukazuje nova studija.
Konzumiranje kvalitetnije biljne prehrane povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i drugih srodnih demencija u usporedbi s konzumiranjem manje kvalitetne biljne prehrane, pokazuje nova studija.
Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji polako oštećuje pamćenje, utječe na vještine razmišljanja i na kraju ometa svakodnevno funkcioniranje. To je najčešći uzrok demencije, koja pogađa milijune obitelji diljem svijeta.
Pretilost je poznati faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali težina ljudi može se mijenjati tijekom vremena, a malo se zna o kumulativnom utjecaju prekomjerne tjelesne težine. Novo istraživanje pokazuje da je dugotrajna izloženost prekomjernoj težini jači prediktor kardiovaskularnog rizika od indeksa tjelesne mase (ITM) u jednom trenutku, s najjačim učinkom kod mlađih osoba.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
