Pseudomonas aeruginosa je najčešći patogen odgovoran za perzistentne plućne infekcije. Poznato je da se koncentracije željeza u ljudskim plućima znatno razlikuju između zdravstvenog stanja i stanja bolesti. Sada su rezultati nove studije pokazali da željezo iz okoliša olakšava rast i stvaranje biofilma P. aeruginosa koja uzrokuje plućne infekcije, a istovremeno smanjuje njezinu virulenciju. Ova prilagodba posredovana željezom može biti povezana s perzistencijom plućnih infekcija P. aeruginosa, a ovi rezultati zaslužuju daljnja istraživanja.
Pregled više studija ukazuje da su ponavljajuće promjene u crijevnom mikrobiomu povezane s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) i Alzheimerovom bolešću (AD). Istraživanje Alzheimerove bolesti tradicionalno se usredotočuje na genetiku i patologiju mozga, ali sada postoji sve veći interes za to kako crijevni mikrobiom može utjecati na imunitet, metabolizam i moždanu signalizaciju. Disbioza, definirana kao neravnoteža u mikrobiomu, povezana je s upalom i disfunkcijom mozga.
Prema rezultatima nove studije, pušenje cigareta prije 20. godine ostavlja trajan kardiovaskularni učinak, pojačavajući štetu od pušenja i povećavajući rizik od srčanog udara (infarkta miokarda), moždanog udara i rane smrti u odrasloj dobi.
Dvije nedavno objavljene studije ističu ulogu gena zvanog PTPN2 u zaštiti crijeva od štetnih bakterija povezanih s upalnom bolešću crijeva (IBD). Naime, one pokazuju da kada PTPN2 ne funkcionira ispravno, crijeva postaju osjetljivija na infekcije i upale.
Znanstvenici s Icahn School of Medicine at Mount Sinai razvili su eksperimentalnu imunoterapiju koja ima nekonvencionalan pristup metastatskom raku: umjesto izravnog djelovanja na stanice raka, cilja stanice koje ih štite.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
