Određeni prenatalni lijekovi povezani s povećanim rizikom od autizma
Nova studija utvrdila je značajnu povezanost između prenatalnog propisivanja često korištenih lijekova i rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD) kod djece.
Znanstvenici su već dokazali da blaga do umjerena tjelovježba može smanjiti "kemo mozak", a nova studija sugerira da niska doza protuupalnog lijeka ibuprofena, također može postići pozitivne rezultate za pacijente oboljele od raka koji se podvrgavaju kemoterapiji.
Jednokratna infuzija ciltacabtagene autoleucela (Carvykti) dovela je do 100%-tne stope negativnosti minimalne rezidualne bolesti (MRD) kod pacijenata s visokorizičnim tinjajućim multiplim mijelomom, pokazuju rezultati nove studije.
Isti neurotransmiter koji se obično koristi za ublažavanje simptoma depresije i anksioznosti također može pogoršati neugodno stanje poznato kao tinitus, tvrdi nova studija. Tinitus je stalan osjećaj zvonjave ili zujanja u ušima, što kod nekih stvara kontinuiranu iritaciju, a kod drugih tešku anksioznost. Globalna prevalencija procjenjuje se na čak 14%, s mnogima koji su teško pogođeni.
Nova studija utvrdila je značajnu povezanost između prenatalnog propisivanja često korištenih lijekova i rizika od poremećaja iz autističnog spektra (ASD) kod djece.
Prema rezultatima nove studije, čini se da veći unos natrija utječe na epizodno pamćenje, vrstu pamćenja koja se koristi za prisjećanje osobnih iskustava i specifičnih događaja iz prošlosti. Valja istaknuti, da ovaj učinak – koji bi mogao uzrokovati da netko zaboravi bilo što, od mjesta gdje je parkirao automobil do prvog dana škole – pojavio se uglavnom među muškarcima.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.