Nova studija sugerira da manje poznati spoj u rajčicama može pomoći u zaštiti od masne jetre, koja pogađa više od 1 od 3 odrasle osobe u Americi. Desetljećima se crveni pigment likopen smatrao glavnim nutrijentom rajčice. No, novo istraživanje sugerira da fitoen, bezbojni prethodnik likopena, također može doprinijeti zaštitnim učincima rajčice protiv oblika kronične masne jetre koja pogađa do 38% odraslih osoba u SAD-u.
Od čaja i bobičastog voća do tamne čokolade, znanstvenici su pratili kako je prehrambeni obrazac bogat flavonoidima povezan s rizikom od Parkinsonove bolesti i istraživali biološke signale koji bi mogli pomoći u objašnjavanju veze. Pa se tako pokazalo, da je prehrambeni obrazac s većim udjelom hrane bogate flavonoidima povezan s umjereno nižim rizikom od incidentne Parkinsonove bolesti zabilježene u bolnici.
Hormonska nadomjesna terapija (HRT) može smanjiti rizik od demencije, posebno kod određenih skupina žena, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da su žene koje su koristile HRT imale 16 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti (glavnog oblika demencije) u usporedbi s onima koje ga nikada nisu koristile. Najveće smanjenje uočeno je kod žena koje su podvrgnute kirurškoj menopauzi, s 26 posto manjim rizikom od razvoja bilo koje vrste demencije, u usporedbi s onima koje ga ne koriste.
Prema rezultatima novog istraživanja, visoke razine umjetnog sladila, ksilitola, u krvi povezane s povećanim rizikom od većih neželjenih kardiovaskularnih događaja. Umjetna sladila se široko koriste kao zamjena za šećer u prehrani.
Nova studija sugerira da crijevne bakterije mogu slati različite biološke signale kod Parkinsonove bolesti. Rezultati studije doprinose rastućim dokazima da bi promjene u crijevima mogle biti povezane s Parkinsonovom bolešću i na kraju bi mogle pomoći znanstvenicima da identificiraju nove temeljne mehanizme za stanje.
Impetigo je bolest koja spada u zarazne kožne bolesti uzrokovane bakterijama. Kožne promjene nastaju kontaktom sa zaraženom kožom druge osobe, odnosno bakterije se mogu prenijeti i autoinokulacijom iz područja nosa, usta ili perianalne regije. Također impetigo može nastati i kod korištenja kontaminiranih predmeta ili odjeće i ručnika, te kod uboda insekata, ogrebotina i oštećenja kože.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
