Novo istraživanje sugerira da cink čini puno više od pukog podržavanja imuniteta, otkrivajući složene molekularne sklopke koje mogu utjecati na način na koji srce reagira na upalnu ozljedu. Naime, pokazalo se, da je nedostatak cinka potencijalno značajan, ali promjenjiv faktor rizika za upalne bolesti srca, poput miokarditisa i perikarditisa.
Međunarodna skupina stručnjaka poziva na brza poboljšanja u dijagnostici, liječenju i istraživanju kolangiokarcinoma, poznatog i kao rak žučnih kanala. Rak žučnih kanala rijetka je, ali agresivna bolest. Ovi tumori obično se razvijaju i napreduju tiho, što znači da se većini ljudi dijagnosticira u kasnoj fazi kada su mogućnosti liječenja ograničene.
Litij, nekoliko desetljeća star tretman za bipolarni poremećaj, osim stabilizacije raspoloženja, može imati i potencijalne neuroprotektivne koristi, pokazuje nova studija. Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da niske doze oralnog litija mogu pomoći u usporavanju pada verbalnog pamćenja, odnosno sposobnosti pamćenja i prisjećanja riječi i rečenica, kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, posebno među onima s dokazima beta-amiloida, jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.
Nova studija otkrila je da su smrtni slučajevi od srčanog udara (infarkta miokarda) povećani kod mlađih odraslih osoba, pri čemu žene češće umiru nakon prvog srčanog udara nego muškarci.
HER2-pozitivni rak želuca čini značajan udio uznapredovalih slučajeva i dugo se liječi terapijama usmjerenim na HER2. Iako trastuzumab derukstekan pokazuje superiorniju aktivnost u usporedbi s ranijim lijekovima, većina pacijenata ili u početku ne reagira ili na kraju razvije rezistenciju.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
