Suplementacija vitaminom D može pomoći u oblikovanju načina na koji imunološki sustav reagira na crijevne bakterije kod osoba s upalnom bolešću crijeva (IBD), pokazuje nova studija. Smatra se, da rezultati nude novi uvid u to kako imunološki sustav i crijevni mikrobiom međusobno djeluju u ovom kroničnom stanju i ukazuju na potencijalne nove terapijske strategije.
Nova studija pokazuje da su pacijenti s rakom debelog crijeva u trećem stadiju s nedostatnim popravkom neusklađenosti deoksiribonukleinske kiseline (DNK) (dMMR) imali značajno bolje ishode kada je imunoterapijski lijek atezolizumab dodan standardnoj kemoterapiji nakon operacije.
Prekomjerna konzumacija natrija (soli) u prehrani značajan je, neovisan faktor rizika za novonastalo zatajenje srca, tvrdi nova studija. Konzumiranje prosječno oko 4.269 miligrama natrija u prehrani dnevno (preporučeni maksimum je 2.300 miligrama) bilo je povezano s 15%-tnim povećanjem rizika od incidentnih (novih) slučajeva zatajenja srca.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) smatra da je za budućnost javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj osobito važno razvijati vlastite kapacitete za ključne dijagnostičke pretrage, posebno u onkologiji.
Obogaćivanje prehrane pšeničnim vlaknima štiti miševe od upale crijeva, pokazala je nova studija. Ovo otkriće pomaže objasniti zašto se učestalost upalnih bolesti crijeva (IBD) povećala i sugerira da konzumiranje hrane od cjelovitih žitarica može smanjiti rizik od njezina razvoja.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
