Povijest hipotireoze povezana s povećanim rizikom od demencije
Rezultati nove studije pokazali su da je povijest hipotireoze (manjka hormona štitnjače) povezana s povećanim rizikom od demencije kod osoba u dobi od 65 ili više godina.
Rezultati nove studije pokazali su da je povijest hipotireoze (manjka hormona štitnjače) povezana s povećanim rizikom od demencije kod osoba u dobi od 65 ili više godina.
Prema rezultatima nove studije, izgleda da je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) povezan s ubrzanim kognitivnim propadanjem kod žena srednje životne dobi.
Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest nego muškarci, a nova studija pokazuje da se određene promjene na mozgu za koje se zna da povećavaju ovaj rizik mogu akumulirati tijekom menopauze.
Neliječeno slabljenje vida može kod starijih odraslih osoba povećati rizik od razvoja demencije, iako nije jasno zašto, pokazali su rezultati nove studije.
Izgleda da multimorbiditet kardiometaboličkih bolesti ubrzava kognitivni pad i prelazak u demenciju, ukazuju rezultati nove studije. Inače, u ovom istraživanju su znanstvenici analizirali kombinirane učinke dijabetesa tipa 2, srčane bolesti i moždanog udara na kognitivne ishode.
Čini se da se čimbenici rizika za demenciju mijenjaju s godinama, a prema mišljenju stručnjaka ovo bi saznanje moglo pomoći ljudima u promjeni načina života kako bi smanjili rizik za razvoj ove bolesti.
Prema rezultatima studije u kojoj je sudjelovalo 10.403 ispitanika, otprilike 3 posto pacijenata s upalom pluća koja je povezana s infekcijom sa SARS-CoV-2 kasnije razvije demenciju. Do razvoja demencije došlo je u prosjeku za 182 dana.
U osoba s fibrilacijom atrija, jednim od najčešćih srčanih poremećaja, rizik od demencije je povišen, ukazuju rezultati nove studije. Fibrilacija atrija je poremećaj srčanog ritma kojeg karakteriziraju nepravilni i često ubrzani otkucaji srca.
Prema rezultatima nove studije, povišen šećer u krvi i kolesterol u 30-im godinama života, mogu povećati rizik od kasnijeg razvoja Alzheimerove bolesti. Inače, visoki kolesterol i šećer u krvi te dijabetes i srčana bolest, prilično su dobro utvrđeni kao čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest kod starijih osoba.