Iako je depresija česta, ona se često previđa u oboljelih od karcinoma, ukazuje nova studija provedena u SAD-u na 400 pacijenata s rakom, u dobi od 20 do 86 godina. Naime, u spomenutih pacijenata čak njih 40 posto imalo je depresiju, a u 3 od 4 navedenih pacijenata depresija nikad nije bila dijagnosticirana ili liječena.
Prema rezultatima nove studije, uporaba antidepresiva je povezana s povećanim rizikom od smrti u općoj populaciji, no ne i u bolesnika s postojećom kardiovaskularnom bolesti. Ovi rezultati podupiru tezu da antidepresivi mogu biti štetni za opću populaciju te da su manje štetni za kardiovaskularne bolesnike vjerojatno zbog njihova učinka na razrjeđivanje krvi.
Poznato je da joga može pomoći u opuštanju tijela i uma, a sada nekoliko novih studija ukazuje da prakticiranje joge također može značajno ublažiti i simptome depresije. No, valja istaknuti da se u ovom trenutku joga može preporučiti samo kao komplementarni pristup, najvjerojatnije najučinkovitiji u kombinaciji sa standardnim postupcima za liječenje depresije.
Djeca čije su majke tijekom trudnoće uzimale antidepresive izložena su 45 posto većem riziku od razvoja poremećaja autističnog spektra nego djeca majki s mentalnim poremećajem koje nisu uzimale antidepresive tijekom trudnoće.
Žene koje su tijekom reproduktivnih godina dulje vrijeme izložene hormonu estrogenu, imaju manji rizik od razvoja depresije tijekom menopauze i deset godina nakon nje, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 1.300 žena. Inače, i neka prethodna istraživanja su pokazala da reproduktivni hormoni imaju ulogu u riziku od depresije kod žena.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u Velikoj Britaniji na više od 70.000 oboljelih od psorijaze, depresija u osoba s psorijazom, kroničnom multisistemskom upalnom bolesti kože, povećava rizik od razvoja psorijatičnog artritisa za oko 37 posto. Ovi rezultati izazivaju zabrinutost, obzirom da depresija nije rijetkost u oboljelih od psorijaze. Također, valja istaknuti da su pacijenti koji su sudjelovali u istraživanju praćeni 25 godina.
Izgleda da hospitalizacija zbog određenih psihičkih poremećaja može biti povezana s većim rizikom od moždanog udara u sljedećim tjednima i mjesecima, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da su osobe hospitalizirane zbog depresije, anksioznog poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) izložene tri puta većem riziku od moždanog udara u danima nakon hospitalizacije.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u, otprilike u jedne od devet žena se nakon poroda pojave simptomi poslijeporođajne depresije. Poslijeporođajna depresija se najčešće javlja u mladih majki, u dobi od 24 ili manje godina. Ostali čimbenici rizika koji su povezani s poslijeporođajnom depresijom su slabije obrazovanje, nevjenčani status, pušenje, doživljena tri ili više stresnih događaja u godini prije poroda, rađanje djeteta s niskom porođajnom težinom te boravak djeteta u jedinici neonatalne intezivne skrbi.
Gestacijski dijabetes i prethodna epizoda depresije mogu povećati rizik od razvoja poslijeporođajne depresije u žena koje po prvi puta postaju majke, ukazuje istraživanje provedeno u Švedskoj na više od 700.000 žena.
