Rezultati nove studije provedene u SAD-u ukazuju da dječaci s autizmom imaju tri puta veću vjerojatnost da su tijekom boravka u maternici bili izloženi antidepresivima iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) nego normalno razvijena djeca.
Norveško istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 63.000 ispitanika pokazalo je da depresija može povećati rizik od zatajivanja srca.
Britanski znanstvenici s University of Cambridge otkrili su prvi biomarker pomoću kojega bi se mogla predvidjeti vjerojatnost kliničke depresije kod dječaka u tinejdžerskoj dobi.
Nova studija pokazala je da su djeca majki koje u kasnoj fazi trudnoće uzimaju antidepresive iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) izložena većem riziku od razvoja trajne plućne hipertenzije.
Njemačko istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 10.000 ispitanika pokazalo je da su osobe s nepravilnim srčanim ritmom znanim kao fibrilacija atrija, također izložene većem riziku od razvoja depresije. Iako je rizik malen, smatra se da su rezultati ovog istraživanje još jedna potvrda prethodnih istraživanja koja su ukazivala na vezu između aritmije i depresije.
Istraživanje provedeno na 52 žene koje su imale smanjenje spolne želje usljed uzimanja antidepresiva, pokazalo je da tjelovježba može pomoći u liječenju navedenog seksualnog poremećaja, pogotovo ako se vježba neposredno prije spolnog odnosa.
Kanadsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 1.000 pacijenata pokazalo je da čak i blaga depresija može dovesti do pogoršanja komplikacija koje često idu uz dijabetes tipa 2.
Istraživanje provedeno na 3.500 osoba starije životne dobi pokazalo je da čak i ako se započne s vježbanjem u 60-tim godinama života, ono može pomoći u smanjivanju rizika od srčane bolesti, moždanog udara, dijabetesa, Alzheimerove bolesti i depresije.
Studija u kojoj je sudjelovalo više od 2.400 ispitanika pokazala je da nas depresija može učiniti fizički starijima jer ubrzava proces starenja u našim stanicama.
