Livadna ili crvena djetelina od davnina se u narodnoj medicini koristi u liječenju raznih bolesti poput bolesti živčanog i reproduktivnog sustava. Također, dobro je poznato kako ova biljka obiluje izoflavonoidima, tvarima koje se u organizmu vežu na estrogenske receptore i oponašaju djelovanje estrogena. Istraživanja pokazuju  kako ekstrakt livadne djeteline može smanjiti učestalost i intenzitet valova vrućine i noćnog znojenja zbog čega se često preporučuje za ublažavanje simptoma menopauze.

Izgleda da kognitivno bihevioralna terapija može pomoći ženama u menopauzi koje imaju probleme sa spavanjem i depresijom, ukazuje nova studija. Inače, nesanica (insomnija) i depresija se često javljaju u žena u menopauzi.

Biljni estrogeni ili fitoestrogeni uneseni hranom povisuju razinu estrogena koja se snižava tijekom menopauze te njihova svojstva mogu spriječiti simptome menopauze. Jedan od najpoznatijih izvora fitoestrogena je sjeme lana, a rezultati novog istraživanja na tu temu pokazali su kako fitoestrogeni lana i trening utječu na simptome menopauze i kvalitetu života u razdoblju od 3 mjeseca.

Žene koje su tijekom reproduktivnih godina dulje vrijeme izložene hormonu estrogenu, imaju manji rizik od razvoja depresije tijekom menopauze i deset godina nakon nje, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 1.300 žena. Inače, i neka prethodna istraživanja su pokazala da reproduktivni hormoni imaju ulogu u riziku od depresije kod žena.

Nizozemsko istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 4.000 žena u dobi od 45 i više godina, pokazalo je da su žene koje su ušle u menopauzu prije njihove 40. godine života, izložene gotovo četiri puta većem riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 nego žene koje su ušle u menopauzu u dobi od 55 godina ili kasnije.

Rezultati studije u kojoj je sudjelovalo gotovo 750 žena u dobi od 45 do 60 godina, pokazali su da žene s prekomjernom tjelesnom težinom za vrijeme menopauze imaju intenzivnije valove vrućine i noćno znojenje. Ova rezultati podupiru rezultate ranijih studija koje su pokazale da deblje žene imaju tendenciju da imaju više epizoda valova vrućine, posebice kako se približava menopauza.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 28.000 žena u postmenopauzi pokazalo je da su žene koje su ušle rano u menopauzu ili koje nikad nisu rodile, izložene većem riziku od zatajivanja srca. Tijekom 13-godišnjeg praćenja, nešto više od pet posto žena bilo je hospitalizirano zbog zatajivanja srca.

Izgleda da su žene koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju kako bi ublažile svoje simptome menopauze izložene većem riziku od gubitka sluha, ukazuje nova američka studija u kojoj su sudjelovale 80.972 žene.

Prema rezultatima istraživanja u kojem su sudjelovale 272 žene u dobi od 40 do 60 godina, rana pojava valova vrućine u žena, može biti znak povećanog rizika od srčane bolesti. Naime, u žena u dobi od 40 do 53 godine, česta pojava valova vrućine je povezana sa slabijom funkcijom krvnih žila. Ista veza nije uočena u žena u dobi od 54 do 60 godina.

Karcinom dojke je najčešće maligno oboljenje među ženama zapadnog svijeta, pa tako i Hrvatske. Ipak, zadnjih godina bilježimo trend smanjenja stope smrtnosti od karcinoma dojke što možemo pripisati poboljšanoj dijagnostici koja bolest otkriva u ranoj fazi, ali i činjenici da načinom života, prehrambenim navikama, ali i određenim supstancama možemo smanjiti rizik obolijevanja. Brojne su znanstvene studije, primjerice, pokazale kako unos fitoestrogena poput izoflavona, smanjuje rizik od karcinoma dojke, a prema novim saznanjima čini se da sličan protektivan učinak pružaju i anđelika i melatonin.