Analiza 29 studija pokazala je da premalo ili previše sna može biti čimbenik rizika za moždani udar te da može ometati oporavak od moždanog udara. Jednako tako, pokazalo se da su poremećaji spavanja kao što su insomnija (nesanica) i sleep apneja češći u osoba koje su preživjele moždani udar.
Hemoragijski moždani udari koje karakterizira puknuće krvne žile mozga i prodiranje krvi u okolno tkivo mozga češći su u pušača, i to posebice u žena, ukazuju rezultati nove studije. Hemoragijski moždani udari kod kojih je došlo do subarahnoidalnog krvarenja čak su osam puta češći u žena koje popuše više od jedne kutije cigareta dnevno nego kod nepušača.
Rezultati nove studije pokazali su da su osobe koje prakticiraju mediteransku prehranu izložene manjem riziku od kardiovaskularnih komplikacija, karcinoma i dijabetesa tip 2. Inače, unatoč napretku u dijagnostici i liječenju, navedene bolesti su i dalje vodeći uzrok pobola i smrti.
Još jedno istraživanje pokazalo je da se veliki broj moždanih udara može spriječiti obzirom da se 10 modificirajućih čimbenika rizika za moždani udar odnosi na 90 posto svih slučajeva moždanog udara u svijetu. Od tih modificirajućih čimbenika rizika za moždani udar, povišeni krvni tlak (hipertenzija) je najvažniji.
Pacijenti koji su preživjeli moždani udar, a imali su prije njega povišeni krvni tlak ili neke druge čimbenike rizika za srčanu bolest, izloženi su narednim godinama većem riziku od drugog moždanog udara i demencije, ukazuje nova nizozemska studija u kojoj je sudjelovalo oko 6.200 ispitanika.
Pacijentima u kojih je učinjena perkutana transluminalna koronarna angioplastika kako bi se otvorile blokirane koronarne arterije, neliječena sleep apneja može povećati rizik od budućeg srčanog ili moždanog udara, ukazuje istraživanje provedeno u Japanu.
Prema rezultatima nove studije čak 90 posto poteškoća vezanih uz moždani udar može se izbjeći kontrolom čimbenika rizika za moždani udar. Naime, pokazalo se da čimbenici ponašanja poput loše prehrane, pušenja, konzumacije alkohola te nedovoljne tjelesne aktivnosti, imaju veću ulogu u nastanku invalidnosti usljed moždanog udara nego metabolički čimbenici kao što su hipertenzija, hiperglikemija ili povišeni kolesterol. Inače, moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti.
Preliminarni rezultati istraživanja kojeg su proveli američki znanstvenici sa Stanford University School of Medicine u Palo Altu pokazali su da se ubrizgavanjem odraslih matičnih stanica izravno u mozak, pacijenti koji su pretrpjeli moždani udar mogu oporaviti, čak i kada je moždani udar bio prije nekoliko godina.
Žene koje pate od migrenskih glavobolja imaju blago povećan rizik od razvoja srčane bolesti i moždanog udara, ukazuje nova studija. Smatra se da bi se migrena trebala uzeti u obzir kao marker za povećani rizik od kardiovaskularne bolesti, barem kod žena.
Uzimanje acetilsalicilatne kiseline odmah nakom malog moždanog udara značajno smanjuje rizik od velikog moždanog udara, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo oko 56.000 ispitanika. Inače, odmah nakon malog moždanog udar ljudi su izloženi 1.000 puta većem riziku od velikog moždanog udara.
