Članci

01.10.2008. 00:00 | Prof. dr. sc. Igor Francetić, dr. med. | KBC Zagreb

Predrasude o oralnim kontraceptivima

Posljednjih se dana u javnim glasilima stvorila negativna atmosfera odnosno dvojbe oko omjera koristi i štete primjene oralnih kontraceptiva. Možda je najbolje podsjetiti na poznatu izreku: Ne postoji besplatan ručak, i povući paralelu s primjenom lijekova uključujući oralnih kontraceptiva – nema lijeka bez nuspojava.

28.09.2008. 20:42 | Mr. sc. Romana Dmitrović, dr. med. | Poliklinka iVf

Što bi trebali znati o kontracepcijskim pilulama

Oralna hormonska kontracepcija (OHK) postoji preko 40 godina, i jedna je od najistraženijih skupina lijekova na svijetu. Smatra se jednom od sigurnijih grupa lijekova, koja ne uzrokuje povećano pobolijevanje niti smrtnost. Dobrobiti oralne hormonske kontracepcije uključuju smanjenje menstrualnog krvarenja i poboljšanje anemije, smanjenje menstrualne boli, smanjenje rizika razvoja zdjelične upalne bolesti, poboljšanje akni, smanjenje rizika za razvoj karcinoma sluznice maternice, jajnika i debelog crijeva. Rizici OHK, koliko je danas poznato, uključuju samo veći rizik od razvoja tromboembolijske bolesti nego u općoj populaciji, što ću spomenuti kasnije.

27.08.2008. 17:42 | Prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, dr. med. | KBC Zagreb

Da li antidepresivi djeluju?

Sva su dosadašnja istraživanja nedvojbeno pokazala djelotvornost antidepresiva, jasno kad se oni uzimaju na odgovarajući način. Bezbrojne su ljudske sudbine promijenjene na način da su depresivni bolesnici opet postali osobe koje se vesele životu na radost njihovih bližnjih koji su s njima djelili raniju tugu i očaj.

19.08.2008. 00:00 | Prof. dr. sc. Igor Francetić, dr. med. | KBC Zagreb

Sigurnost i korist bioloških lijekova

U liječenju reumatoidnog artritisa, sustavne autoimune bolesti, donedavno su se koristili nesteroidni antiupalni lijekovi, acetilsalicilna kiselina i kortikosteroidi. Ovi su lijekovi uglavnom djelovali na simptome bolesti i bez značajnog utjecaja na prirodu bolesti. Danas se uz gore navedene lijekove koriste i lijekovi koji modificiraju tok reumatoidnog artritisa.

11.08.2008. 17:14 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Imperativne halucinacije

Halucinacije su vrlo karakteristični poremećaji percepcije. Razvojem znanstvene psihijatrije halucinacije je sve kompliciranije definirati, pa je možda najjednostavnija i najrazumljivija definicija da su to obmane opažanja. Radi se naime o pojavi da osoba vidi nešto čega nema, osjeti dodir nečega čega nema ili čuje nešto čega nema. Halucinacije su uvijek znak ozbiljnog poremećaja za razliku od drugih poremećaja opažanja (na primjer iluzija ), koji mogu biti izraz umora, jakog straha, pospanosti i slično.

26.07.2008. 19:02 | Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Branka Vidrih, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"

Amnezija

Kvantitativni poremećaj memorije ili pamćenja naziva se amnezija. Pojam amnezija dolazi od grčkih riječi (a - ne + mnesis - sjećanje) i označava gubitak pamćenja, nesjećanje, potpuno ili djelomično zaboravljanje činjenica, događaja i slično, koji se odnose na određeni vremenski period. Amnezija je najčešće posljedica ozljede glave, različitih funkcionalnih i organskih bolesti mozga, drugih bolesti organizma ili jakih duševnih potresa.

17.07.2008. 13:04 | Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Mr. sc. Marijana Bosnar Puretić, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"

Debljina i moždani udar

Moždani udar je najčešća životno ugrožavajuća neurološka bolest. U svijetu on je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Iako je zadnjih desetljeća mnogo uloženo i postignuto na polju dijagnostike i terapije moždanog udara, još uvijek u borbi protiv te bolesti najveća korist proizlazi iz otkrivanja i suzbijanja rizičnih čimbenika.

17.07.2008. 11:12 | Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med. , Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Mr. sc. Marijana Bosnar Puretić, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"

Vrijeme, klima i zdravlje

Biometeorološka upozorenja, bioprognoza vremena sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu slijedećih dana nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Tijekom zadnjeg desetljeća bioprognoza je zaživjela i u Hrvatskoj te imamo priliku svakodnevno slušati izvješća o trenutnim vremenskim uvjetima i o očekivanim utjecajima na zdravlje. Cilj bioprognoze je organizacija preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugorženih skupina.

17.07.2008. 09:11 | Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Dr. sc. Sandra Morović, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

14.07.2008. 13:22 | Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Branka Vidrih, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"

Spavanje i sanjanje

Ljudskom organizmu je san prijeko potreban jer tijelo ne može izdržati neprekidne 24-satne napore. Ali, tijelo se nikada sasvim ne isključuje. Za vrijeme sna mozak je izuzetno aktivan. Zapravo, prema jednoj teoriji mozak se upravo u snu, kada osjeti gotovo ne šalju nikakve podatke, reprogramira, a to, očito, postiže tako da se oslobađa svih zastarjelih i nepoćudnih informacija.

Centri A-Z

Forum

Bolesti i stanja

Specijalizacije - medicina

Specijalizacije - stomatologija