Članci

Antipsihotici, što su se pojavili na tržištu nakon klozapina, a sintetizirani su na temelju opaženog kliničkog učinka i farmakološkog profila djelovanja klozapina, nazivani su različito: "noviji" antipsihotici, "novi antipsihotici", "atipični antipsihotici" i "antipsihotici druge generacije". Naziv antipsihotici druge generacije (ADG) je po svemu sudeći najprikladniji pa se taj naziv uglavnom i prihvaćen kad se govori o ovoj heterogenoj skupini lijekova što se klinički koriste za gotovo iste indikacije. Razlozi za takav stav leže u činjenicama da je kao prvo upitno, da li je razlikovanje tipičnih i atipičnih antipsihotika znanstveno opravdano. Nadalje, ni svi ovi lijekovi nisu više novi (ili noviji), niti farmakološki ili klinički identični, već imaju različite farmakološke i kliničke učinke. Međutim, ostaje činjenica da su svi oni pripadnici druge, pa i drugačije, generacije antipsihotičkih lijekova.

Iako se psihijatrija kao naučna disciplina počinje razvijati tek krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, postoje brojni podaci, da neke psihičke bolesti postoje koliko i čovjek. I sama psihička bolest kao i psihijatrija u stalnoj je interakciji s društvom, s čovjekom, koji nije bolestan, s obitelji i sa širom i užom zajednicom. Zanimljivo je ukazati na niz činjenica, koje tijekom povijesti u toj interakciji pokazuje psihijatrija u odnosu na društvo, a i društvo na psihijatriju.

Nasilje u obitelji je društveni problem koji unazad desetak godina dobiva značajnu pažnju, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Razorene obitelji, emocionalno oštećena djeca, veće potrebe za medicinskom skrbi, porast nasilja među vršnjacima samo su neke od posljedica nasilja. Nekoliko do sada provedenih istraživanja pokazuje da je incidencija zlostavljanja i zanemarivanja djece u Hrvatskoj slična podacima dobivenim u Europi i SAD-u. Između ostalog, svjedoci smo sve učestalijih nasilnih oblika ponašanja, kako odraslih tako i djece, što ukazuje na snažnu potrebu za ranom intervencijom u prevenciji nasilja u obitelji i društvu te podršku u prekidanju kruga zlostavljanja u obitelji.

Ljekovito bilje i pripravci od ljekovitog bilja najstariji su način liječenja različitih bolesti. Fitoterapija danas predstavlja osnovu očuvanja zdravlja i dodatnu mogućnost prevencije i liječenja blažih oblika bolesti. Stoljeća uporabe u narodnoj medicini potkrijepljena su današnjim znanstvenim i kliničkim istraživanjima o djelotvornosti i neškodljivosti pa modernu fitoterapiju ne smijemo nikako svrstavati u alternativnu medicinu, već je sagledavati kao dio znanstvene medicine.

Oralna hormonska kontracepcija (OHK) najpopularnija je reverzibilna kontraceptivna metoda. Njezina je primjena počela prije 40 godina u SAD-u, a u svijetu je danas rabi 60-70 milijuna žena na godinu, od toga 10 milijuna Amerikanki. Oralnu hormonsku kontracepciju uzimaju žene kroz dulje razdoblje, stoga je vrlo važan odnos škodljivosti prema dobrobiti te terapije. Da bi upotreba oralne hormonske kontracepcije bila što sigurnija za zdravlje žene, vrlo je važno procijeniti kod kojih se stanja i bolesti ta terapija može i smije primjenjivati, a kod kojih je ona kontraindicirana.

Jedna od najvećih ljudskih želja je zaustaviti vrijeme i vječno ostati mlad. Starenje je neminovni proces kojeg nije moguće zaustaviti no može se znatno usporiti i odgoditi uz očuvanje vitalnosti. Ono je rezultat genetski kontroliranog procesa i utjecaja okoliša koji se zbrajaju. Svakodnevno smo izloženi utjecaju okoliša prvenstveno sunca i zagađenja okoliša koji izazivaju prijevremeno starenje.

Ovaj članak može izazvati zbunjenost kod čitatelja laika, osobito majki koje se spremaju dojiti svoje buduće novorođenče. Izgleda kao da sa svih strana vreba opasnost: ako daješ umjetnu prehranu - ne valja, ako dojiš - riskiraš. Osim što to nije sasvim točno, problem je i u tome što danas ljudi misle da bi trebali život odživjeti bez ikakvih problema.

Broj korisnih i preporučenih cjepiva raste iz godine u godinu te omogućuje djeci i roditeljima bezbrižnije djetinjstvo. Na taj način broj injekcija cjepiva koje bi dijete trebalo primiti postaje sve veći. Zato se već od početka primjene univerzalnih programa procjepljivanja nastojalo što više cjepiva povezati u što manje injekcija (uboda).

Zadnjih 20-tak godina zbog promjene načina života i pomodnosti došlo je do produljenog izlaganja ljudi ultraljubičastim (UV) zrakama, bilo da se radi o prirodnom sunčanju ili izlaganju umjetnim izvorima UV zračenja (solarij). Imati tamni ten postalo je stvar prestiža, te sinonim zdravlja, mladosti i dobre forme.

Danas se o prekomjernoj tjelesnoj težini i o zdravstvenim problemima vezanim uz njenju pojavu sve više vodi računa u znanstvenim i laičkim krugovima. Dok gotovo milijardu stanovništva na ovoj našoj planeti vodi bitku sa izgladnjelošću, veliki dio stanovništva pati od uvećanja mase masnog tkiva, do takvih razmjera koji graniče sa fiziološkom i metaboličkom izdržljivošću organizma.