Kako spriječiti relaps psihičke bolesti

Što je relaps bolesti?

Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti. Osobe koje se oporavljaju od psihičke (duševne) bolesti različito opisuju relaps:

• Osjećam se nervozno ili se bez razloga bojim.
• Imam probleme sa spavanjem i glasovi su postali jači.
• Simptomi bolesti se vraćaju.
• Osjećam da "klizim" nazad u bolest.
• Osjećam da me ljudi promatraju i pričaju o meni.

Za većinu bolesnika relaps znači da se bolest vratila.

Zašto dolazi do relapsa - pogoršanja bolesti?

Tijekom oporavka od duševne bolesti sljedeći razlozi mogu dovesti do relapsa:

• Propisane lijekove od strane psihijatara ne uzimate pravilno.
• Promjena lijeka.
• Povećana razina stresa.
• Nedostak odmora .
• Uzimanje dodatnih lijekova za drugu zdravstvenu tegobu ili bolest (prehlada, upala mišića).
• Istovremeno konzumiranje alkohola ili droga.
• Lijekovi nisu dovoljno djelotvorni.

Promjena lijeka može uzrokovati relaps

Do relapsa može doći zbog promjene lijeka ili promjene načina uzimanja dosadašnjeg lijeka. Vaš lijek ima važnu ulogu u prilagođavanju neuravnoteženog rada kemijskih posrednika (neurotransmitera) u mozgu. Promjene u terapiji poput uvođenja novog lijeka, smanjivanje doze, uzimanje lijeka iz slobodne prodaje, propuštanje ili prestanak uzimanja lijeka mogu dovesti do promjene ravnoteže rada kemijskih posrednika u mozgu što na kraju dovodi do relapsa.

Najbolji nači da zadržite simptome bolesti pod kontrolom je kontinuirana suradnja s Vašim psihijatrom uz uredno uzimanje lijeka u propisanoj dozi svaki dan.

Nepravilno uzimanje lijeka povećava rizik od relapsa bolesti

Neki bolesnici tvrde da ne "osjećaju" djelovanje lijeka, a razlog tomu je da ne razumiju način na koji lijek djeluje. U odnosu na lijekove protiv boli (analgetici) čije djelovanje "osjete" , djelovanje psihijatrijskog lijeka u kontroli simptoma bolesti je postepeno i zbog toga Vam se može činiti da ne osjećate razliku iz dana u dan.

Neke bolesnike uznemiravaju nuspojave lijeka

U tom slučaju se treba obratiti svojem psihijatru koji će Vam pomoći kod prilagodbe doze lijeka ili u nekim slučajevima, dodavanjem drugog lijeka za spriječavanje nuspojava.

Nikada nemojte sami mijenjati vrstu ili dozu lijeka. Zapamtite da samo Vaš psihijatar može zajedno s vama pronaći idealni lijek i dozu za vas.

Konzumacija alkohola ili drugih lijekova / droga mogu utjecati na djelovanje lijeka koji uzimate

Lijekovi koje kupujete u slobodnoj prodaji tzv. bezreceptni lijekovi čak i oni blagog djelovanja mogu promjeniti rad kemijskih posrednika u mozgu. Ukoliko trebate uzeti takav lijek zbog nekog drugog zdravstvenog problema, posavjetujte se sa svojim psihijatrom koji lijek smijete koristiti.

Prevelika konzumacija kofeina (nalazi se u kavi, kola pićima, čokoladi i nekim lijekovima) i nikotina mogu stvoriti problem. Raspitajte se kod svog liječnika psihijatra koju količinu smijete konzumirati.

Konzumiranje alkohola i lakih droga može također narušiti rad kemijskih posrednika mozga, čak ako ih koristite samo jednom. Ne konzumirajte alkohol i lake droge – iako se osjećate dobro.

Zdravstveni problemi

Simptomi duševne bolesti mogu se pogoršati tijekom neke druge bolesti ili zdravstvenog problema. Zubobolja, gripa ili čak prehlada mogu pridonijeti razvoju stresa. Iznimno je važno da se puno odmarate tijekom takvih stanja Ukoliko vas simptomi bolesti počinju zabrinjavati ili smetati, obratite se svojem psihijatru.

"Ciklus simptoma"

Simptomi bolesti mogu nestati na neko vrijeme, vratiti se, opet nestati i opet se vratiti. To se događa stalno bez ikakvog konkretnog razloga. Osobe koje se susreću s takvim problemom prolaze kroz svoj vlastiti "ciklus simptoma" – simptomi jednostavno nestaju i ponavljaju se u obliku obrasca ili ciklusa.

Nemaju svi "ciklus sumptoma". Jedini način da provjerite imate li "ciklus simptoma" je da bilježite svoje simptome svaki dan tijekom nekoliko mjeseci. To će vam omogućiti da vidite postoji li obrazac. Ukoliko postoji, Vi i Vaš psihijatar možete pronaći načine kako upravljati simptomima u periodu pogoršanja.

Relaps se može spriječiti

Iako su kod svakog bolesnika simptomi relapsa različiti, zajedničko im je da se simptomi razvijaju jako brzo – unutar nekoliko dana ili tjedana.

Budući da bolesnici ne mogu sami savladati simptome, osobito ako su simptomi opasni i van kontrole potreban je povratak na bolničko liječenje.

Ali to se ne mora dogoditi svima, jer relaps se može spriječiti.

Kako smanjiti rizik pojave relapsa?

Brinite o sebi

• Ustanite i liježite uvijek u isto vrijeme.
• Šećite svaki dan.
• Redovito uzimajte obroke.
• Ne prekidajte terapiju.
• Ne konzumirajte alkohol ili drogu.

Pratite simptome svaki dan

Možete imati simptome koji su oslabili ali nisu nestali u potpunosti, iako uzimate lijekove svaki dan. To su vaši "rezidualni simptomi". Oni se ne umanjuju i ne pojačavaju – oni ostaju isti neko vrijeme – pratite ih.

Iznenadna pojava novih simptoma tvz. "rani upozoravajući simptomi" su upozorenje da relaps počinje.

Upoznajte svoje rane upozoravajuće simptome

Vrlo je važno znati prepoznati rane upozoravajuće simptome, jer jednom kad ih naučite prepoznavati, biti ćete u mogućnosti poduzeti određene korake kako bi spriječili relaps.

Ljudi kod kojih se pojavljuje relaps kažu da prolaze kroz određene promjene. Obično se pojave jedan ili više ranih upozoravajućih simptoma:

• Navečer imam problema sa spavanjem.
• Ne mogu se koncetrirati ili zadržati koncentraciju kao ranije.
• Češće zaboravljam od uobičajenog.
• Ne mogu jasno razmišljati kao prije.
• Moje misli započinju "utrku" – padaju mi napamet ideje brže nego prije.
• Čujem glasove.
• Bojim se ljudi, određenih mjesta ili stvari uz koje sam se ranije osjećao normalno.
• Ljudi govore da se čudno ponašam ili pričam.
• Osjećam se nervozno ili stalno brinem o nečemu.
• Mislim da ljudi o meni pričaju ili mi se smiju.

Prećenje ranih upozoravajućih simptoma jedan je od načina kako prepoznati relaps. Bilježite svoje simptome u dnevnik ili kalendar: zapišite pojavu istih s datumom kada su se pojavili.

Također zabilježite da li je simptom bio jači u odnosu na prošli put. Na taj način moći ćete reći svom psihijatru kada su počeli simptomi koji vas uznemiravaju i da li su jači.

Pet koraka za upravljanje relapsom

Zaustaviti pogoršanje bolesti ne mora biti teško ako slijedite ovih 5 koraka

1. Prepoznajte pojavu ranih upozoravajućih simptoma.
2. Pratite simptome svaki tjedan. Vodite bilješke.
3. Prepoznajte početak pogoršanja bolesti
4. Nazovite vašeg psihijatra, medicinsku sestru ili terapeuta i obavijestite ih o početku relapsa.
5. Poduzmite sve mjere kako bi spriječili relaps.

I kada se osjećate najbolje budite oprezni

Ljudi koji su zaposleni i koji duže vrijeme nemaju simptoma ponekad zaboravljaju kako je biti bolestan. Mogu smatrati da su izliječeni i prekinuti uzimanje lijeka. Mogu biti neoprezni i početi upotrebljavati alkoholna pića i ne pratiti eventualnu pojavu ranih upozoravajućih simptoma. Nemojte zaboravite na Vaš lijek i sve naputke u spriječavanju relapsa i prihvatite ih kao policu osiguranja koja vam pomaže da idete dalje. Poduzmite svih 5 koraka kako bi prevenirali relaps.

Milijuni ljudi uzimaju lijekove za različite bolesti i zdravstvene probleme i mnogi su shvatili da je lakše prevenirati bolest nego se oporaviti od bolesti.

Ako vodite računa o razini vašeg stresa, uzimate lijekove redovito i svjesni ste svojih simptoma bolesti, izabrali ste najbolji način prevencije relapsa i mogućnost da se posvetite drugim stvarima u životu.

Izvor:
Spriječite pogoršanje bolesti uz program "Wellness – dobrobit duše i tijela"

Program je namjenjen psihijatrijskim bolesnicima kako bi bolje razumjeli bolest, naučili o zdravoj prehrani i načinu života, smanjenju rizika od povrata bolesti uz pravovremeno prepoznavanje pogoršanja bolesti, te uz uspješnu medikamentoznu terapiju pomaže bolesnicima poboljšati kvalitetu života i omogućiti reintegraciju u život zajednice.

Program je organiziran od strane:

• Hrvatskog psihijatrijskog društva,
• Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a,
• Hrvatskog društva za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju HLZ-a
• Hrvatskog društva za zaštitu i unaprijeđenje mentalnog zdravlja HLZ-a,
• Uz neobvezujuću obrazovnu potporu Eli Lilly (Suisse) S.A., Predstavništva u RH

Reference: Patricia L.Scheifler, MSW,PIP; Peter J. Weiden, MD, Editor-in-Chief; Marcy Portnoff Gever, RPh,Med, Educational Editor