Parkinsonova bolest neizlječiva je neurodegenerativna bolest koja pogađa jednu od stotinu osoba diljem svijeta, a po broju oboljelih odmah je iza Alzheimerove bolesti. Međutim, još uvijek je nejasan mehanizam po kojem nastaje.
Osobe s dijabetesom tipa 2 koji su jeli manje ugljikohidrata imali su veću vjerojatnost da će živjeti dulje, ali samo ako su se okrenuli povrću umjesto mesu, pokazuje novo istraživanje
Velika studija o ženama s reumatoidnim artritisom otkrila je da su one koje su uzimale oralne kontraceptive ili dobivale hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) imale veće šanse za postizanje remisije.
Finski i tajvanski znanstvenicii pronašli su novi način uklanjanja otpada iz mozga nakon krvarenja. Naime, otkrili su da cerebralni dopaminski neurotrofni faktor, protein koji se trenutno testira za liječenje Parkinsonove bolesti, također ima terapeutske učinke i pojačava odgovor imunoloških stanica nakon krvarenja u mozgu.
Novi terapeutik za liječenje raka, koji kombinira fragmente antitijela s molekularno konstruiranim nanočesticama, trajno je iskorijenio rak želuca kod liječenih miševa, pokazala je nova studija.
Pacijenti koji su bili hospitalizirani s teškim oblikom COVID-19 imaju trajne promjene u kolesterolu tri mjeseca nakon oporavka, pokazalo je novo istraživanje, što povećava njihov rizik od razvoja bolesti srca kasnije u životu.
Za odrasle i adolescente s umjerenim do teškim atopijskim dermatitisom, terapija lebrikizumabom u trajanju od 16 tjedana je učinkovita u liječenju atopijskog dermatitisa, ukazuje nova studija.
U nedavno objavljenoj studiji raspravljalo se mogu li se probiotici Lactobacillus i Bifidobacterium, koji su najčešće proučavani i komercijalizirani sojevi bakterija, koristiti kao dodatna ili primarna terapija za liječenje velikog depresivnog poremećaja (MDD). Ovdje je evolucijskim pristupom pronađen konceptualni okvir probiotika koji bi se mogao uspješno uklopiti u model precizne psihijatrije, čiji je krajnji cilj postizanje personalizirane skrbi.
Prema rezultatima nove studije, spavanje manje od pet sati povezuje se sa 74% većom vjerojatnošću od razvoja bolesti perifernih arterija (PAD) u usporedbi sa spavanjem od sedam do osam sati.
Spolni hormon estrogen ima negativan utjecaj na regulaciju otkucaja srca, pokazalo je eksperimentalno istraživanje koje su proveli švedski znanstvenici s Linköping University. Čini se da je učinak estrogena u interakciji s nasljednim promjenama uzrokujući srčanu bolest koja remeti srčani ritam, dok druge endogene tvari mogu imati zaštitni učinak.
