Prema rezultatima studije provedene u Finskoj, kronične enterovirusne infekcije povezane su s pojavom dijabetesa tipa 1. Dijabetes tipa 1 je poremećaj u kojem se uništavaju beta-stanice gušterače, što je češće u Finskoj nego bilo gdje drugdje u svijetu.
Izgleda da su pacijenti koji uzimaju antibiotike iz skupine fluorokinolona izloženi 2,4 puta većem riziku od razvoja aortne i mitralne regurgitacije, nego pacijenti koji uzimaju amoksicilin. Najveći rizik od aortne i mitralne regurgitacije uočen je unutar 30 dana od uporabe fluorokinolona.
Više od 1.125.000 muškaraca širom svijeta ima hemofiliju, nasljedni poremećaj krvarenja, a 418.000 njih ima teški oblik uglavnom nedijagnosticirane bolesti, pokazala je nova studija. Ovo je tri puta više nego što se ranije mislilo.
Skupina znanstvenika iz Cold Spring Harbor Laboratory (CSHL) pronašla je način kako da se zaustavi rast duktalnog adenokarcinoma gušterače kod miševa. Naime, napravili su koktel lijekova koji blokira oba glavna puta koji podržavaju rast stanica karcinoma gušterače i puteve otpornosti specifične za stanice raka.
Rezultati nove studije potvrdili su da je glavni učinak prekomjerne upotrebe opioida u odraslih muškaraca hipogonadizam, ili nenormalno niska sekrecija testosterona. Hipogonadizam je povezano sa slabim interesom za seks, gubitkom mišićne i koštane mase, povećanjem masnog tkiva i neplodnošću.
Izgleda da se uz pomoć novog testa krvi, rak pluća može uočiti ranije te preciznije dijagnosticirati, ukazuje istraživanje provedeno u Škotskoj na više od 12.000 ljudi u dobi od 50 do 75 godina koji su bili izloženi većem riziku od raka pluća.
Normalna crijevna flora važna je za održavanje eubioze, ravnoteže mikroba u tijelu. Kada dođe do neravnoteže u mikrobiomu crijeva, disbioze, to može dovesti do širokog niza probavnih smetnji i drugih zdravstvenih stanja. Crijevna flora važna je za borbu protiv štetnih patogena, probavljanje hrane i sintezu vitamina, koji svi doprinose ukupnom zdravlju.
Upotreba slušnog aparata povezana je s manjim rizikom od dijagnoze Alzheimerove bolesti, demencije, depresije, anksioznosti i štetnih padova kod starijih odraslih osoba kojima je dijagnosticiran gubitak sluha, ukazuje nova studija u kojojje sudjelovalo 114.862 starije osobe.
Pojava polipa u nosu je česta, naime, javljaju se u oko 4 posto stanovnika, te su obično dobročudni. No, rezultati nove studije ukazuju da pojava polipa u nosu u starijih pacijenata (≥50 godina) može povećati rizik od određenih karcinoma glave i vrata, posebice karcinoma nosne šupljine i paranazalnog sinusa te raka nazofarinksa.
