Uznapredovala ciroza jetre može povisiti razine amonijaka u krvi do opasnih razina, no preskakanje mesa u obroku, može to preokrenuti, pokazuje novo istraživanje.
Inulin, vrsta vlakana koja se nalazi u određenoj hrani biljnog podrijetla i dodacima vlaknima, uzrokuje upalu u crijevima i pogoršava upalnu bolest crijeva, pokazuju rezultati nove studije.
Znanstvenici s University of Edinburgh po prvi put su otkrili vrstu stanica koje su odgovorne za popravak oštećenog jetrenog tkiva. Naime, pokazalo se kako te novootkrivene stanice migriraju na mjesto oštećenja, pružajući nove uvide u način na koji se jetra sama liječi.
Proteinska neravnoteža koja povećava ekscitabilnost moždanih stanica može objasniti zašto osobe s Alzheimerovom bolešću koje također imaju epileptičke napadaje pokazuju brže kognitivno opadanje od onih koji nemaju napadaje.
Jednostavan test krvi mogao bi omogućiti liječnicima da utvrde je li neka osoba izložena većem riziku od moždanog udara ili kognitivnog oštećenja tijekom života, ukazuje nova studija.
Za pacijente s lokalno uznapredovalim rakom prostate, neoadjuvantna kemohormonska terapija (NCHT) je korisna za preživljavanje bez biokemijske progresije (bPFS), sugeriraju rezultati nove studije.
Eksperimentalno cjepivo protiv raka može brzo reprogramirati imunološki sustav osobe da napadne glioblastom, najagresivniji i najsmrtonosniji oblik raka mozga, pokazala je nova studija.
Rezultati nove studije isugeriraju da je sleep apneja povezana s epilepsijom u kasnoj dobi. Epilepsija s kasnim početkom definira se kao epileptički napadaji koji obično počinju tek nakon 60. godine života.
Učestalost raka debelog crijeva je u porastu, osobito među osobama mlađima od 50 godina. To je treći najrašireniji oblik raka i ima drugu najveću stopu smrtnosti povezane s rakom. Međutim, rano otkrivanje i liječenje mogu učinkovito smanjiti napredovanje raka debelog crijeva i smanjiti rizik od smrtnosti. Poznato je da pravovremeno otkrivanje kolonoskopijom i uklanjanje adenoma i polipa smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 90%.
U nedavnoj studiji znanstvenici su procijenili kako su način života i genetski čimbenici povezani sa životnim vijekom koristeći longitudinalni kohortni skup podataka. Njihovi rezultati pokazuju da postoje neovisne povezanosti stila života i genetskih čimbenika sa životnim vijekom te da pridržavanje zdravog načina života može ublažiti rizik od prerane smrti ili kraćeg životnog vijeka zbog genetskih čimbenika.
