Ecstasy povezan s trajnim promjenama u funkcioniranju mozga
Rezultati istraživanja kojeg su proveli američki znanstvenici s Vanderbilt University Medical Center ukazuju da je konzumiranje ilegalne droge ecstasya povezano s trajnim promjenama u funkcioniranju mozga.
U ispitivanju utjecaja ecstasya na mozak ovisnika znanstvenici su koristili funkcionalnu magnetsku rezonanciju. Pritom su otkrili da ovisnici koji već duže vrijeme konzumiraju ecstasy imaju povećanu aktivnost u tri područja mozga koja su povezana s vizualnom obradom. Što ukazuje da je konzumacija ecstasya povezana s oštećenjem serotoninskih neurona, koje rezultira povećanom aktivacijom mozga.
Kod povećane aktivacije (podražljivosti) mozga dolazi do slabljenja učinkovitosti mozga, što znači da je mozgu potrebno više vremena da procesuira neku informaciju ili izvrši određeni zadatak.
Kod osoba koje su bile ovisne o ecstasyo više od godinu dana moždana aktivnost nije se vratila na normalu nakon vizualne stimulacije.
Prema mišljenju znanstvenika kod ovisnika o ecstasyu kortikalna podražljivost može biti kronična, dugotrajna pa čak i trajna.
Ecstasy (3,4-metilendioksimetamfetamin - MDMA poznat i kao X, XTC, Adam, bombon) sintetički je amfetaminski analog sa stimulirajućim i halucinogenim djelovanjem. Strukture je slične metamfetaminu i meskalinu.
Ecstasy je sintetiziran 1912. u Njemačkoj, a patentiran 1914. U kasnim 1960-im se uzimao kao "rekreacijska" droga među poklonicima pop-glazbe te kao dio pokreta New Age, a tijekom 1970-ih u psihoterapiji radi izazivanja osjećaja otvorenosti i poboljšanja komunikacije. Od ranih 1980-ih popularnost ecstasyja raste te ga uzima veliki broj sudionika "rave" partya. Svojim djelovanjem dovodi do psihomotorne agitacije koja se oslobađa plesanjem uz osjećaje ugode te postaje "idealna" droga tijekom raznih zabava.
Ecstasy se najčešće distribuira u obliku tableta, kapsula ili bijelog praha. Tablete su različitih boja i na sebi mogu imati utisnute razne znakove poput automobilskih simbola ili likova iz crtanih filmova ili raketa. Sinteza je relativno jednostavna, a može se proizvoditi i u raznim privatnim laboratorijima, gdje se često miješa s drugim supstancijama kao što su kofein, dekstrometorfan, efedrin, fenilpropanolamin, acetaminofen, metamfetamin, amfetamin, difenhidramin, LSD, ketamin, kokain, diazepam i salicilati. Zbog toga je vrlo teško odrediti dozu koja se uzima, a klinička slika akutnog trovanja može značajno varirati.
Ecstasy se najčešće uzima oralno u pojedinačnoj dozi od 80 do 150 mg. Početno djelovanje nastupa 20 do 40 minuta nakon ingestije. Maksimalno djelovanje postiže se 1 do 2 sata nakon ingestije te traje 4 do 8 sati, ovisno o dozi i načinu primjene.
Ecstasy u "rekreativnim" dozama (75 do 125 mg) uzrokuje značajno povećanje razine kortizola, prolaktina, ACTH i vazopresina. Također izaziva i povišeno raspoloženje, euforiju, pojačanje osjećaja fizičke energije, rast samopouzdanja uz snažan osjećaj povezanosti s okolinom i smanjenje otuđenosti. Konzumenti postaju manje agresivni i manje impulzivni, smanjuje im se strah. Iako može doći do porasta seksualne želje, sposobnost uzbuđivanja i dostizanja orgazma je smanjena i kod muškaraca i kod žena.
Akutne toksične reakcije obično nastaju 20 do 60 minuta nakon ingestije, a očituju se brojnim simptomima. Slično kokainu i amfetaminu, ecstasy izaziva simpatičku stimulaciju te dovodi do dehidracije, hipertermije, hipertenzije, tahikardije, aritmije, zatajenja jetre i midrijaze (proširenje zjenice), a u težim slučajevima vazospazam dovodi do infarkta miokarda.
Akutno trovanje s ecstasyem povezano je i s brojnim psihijatrijskim simptomima, osobito s tjeskobom, napadajima panike i depresijom. Javlja se promijenjen osjećaj za vrijeme, opsesivno ponašanje, derealizacija i depresonalizacija, ubrzano mišljenje i blok misli. Ti su simptomi obično kratkotrajni i nestaju za nekoliko dana. Visoke doze (veće od 200 mg) izazivaju klasičnu toksičnu psihozu sa simptomima paranoje, slušnim i vidnim halucinacijama.
Izvor:
Neuropsychopharmacology
