Hiperprodukcija CT nalaza čija je točnost upitna

Čak 21 liječnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb za nepravilnosti u radu proziva predstojnicu prof. dr. sc. Ranku Štern Padovan, te u Zahtjevu ukazuje na cijeli niz nezakonitosti u organizaciji rada, a neke od njih su spomenute u daljnjem tekstu.

Naime, pacijenti za razne radiološke pretrage (CT, ultrazvuk i doplerski pregledi) naručuju se u pravilu u razmacima od 20 minuta, što je protivno važećim vremensko-kadrovskim normativima sukladno Odluci o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi (zadnja izmjena NN 74/14). Uvidom u predmetnu Odluku razvidno je, da je za npr. CT pretrage predviđeno minimalno vrijeme od 40 minuta po pretrazi odnosno pacijentu, kao i broj osoblja koje mora biti prisutno pri vršenju pretrage, koji je broj osoblja na predmetnom Kliničkom zavodu nedostatan za sve potrebe pacijenata i sve naručene pretrage.

Skraćujući vrijeme potrebno za određenu pretragu, i to za pola, onemogućava se liječniku obaviti pretragu na adekvatan način i sukladno pravilima struke, što u konačnici ugrožava pravo pacijenta na uspješno liječenje. Obzirom se pacijenti naručuju u tako kratkim intervalima, liječniku često ostane tek nekoliko minuta za interpretaciju radioloških nalaza. Takva hiperprodukcija radioloških nalaza i kršenje strukovnih normativa pri naručivanju pacijenata u konačnici može rezultirati liječničkim previdom ili neadekvatnim nalazom, što je izuzetno opasno za pacijente, no i zdravstveni sustav u cjelini koji se dodatno opterećuje kada se pacijent ne liječi na vrijeme i na adekvatan način.

Inače, rad liječnika Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju ne sastoji se samo od interpretacije radioloških nalaza, već je istima u opisu posla i pregled druge medicinske dokumentacije, savjetovanje i sastanci s kolegama drugih specijalnosti, kao i razne edukacijske aktivnosti, a koje aktivnosti naravno trpe obzirom na forsiranje kvantitete pregleda, nauštrb kvalitetnog i sveobuhvatnog rada podnositelja prijave.

Nadalje, ne samo da se predmetni normativi ne poštuju pri naručivanju pacijenata na ambulantne preglede, već je to nažalost slučaj i u hitnoj službi u koju se ne raspoređuje dovoljan broj liječnika za potrebe službe i potrebe aparata koje isti opslužuju. Naime, radiološke pretrage u hitnoj službi odrađuju jedan do dva liječnika, vršeći pretrage na tri dijagnostička uređaja odjednom, koji u konačnici obrade 200-tinjak pacijenata u 24 sata, od kojih pacijenata je nekima potrebno i više radioloških pretraga (u prosjeku 300-tinjak pretraga). Sukladno navedenom, a prema broju pacijenata i broju pretraga koje se rade u hitnoj službi (s tendencijom stalnog povećanja opsega posla), bilo bi nužno organizirati rad hitne službe tako da je u periodu od 24 sata, svih sedam dana u tjednu u svakom trenutku u hitnu službu na rad raspoređeno najmanje tri liječnika radiologa. Navedenim se postupanjem odnosno neraspoređivanjem dovoljnog broja liječnika radiologa u hitnu službu krše predmetni normativi, te otvara prostor nehajnim liječničkim pogreškama koje je moguće prevenirati i izbjeći jednostavnim poštivanjem zakona i pravila struke.

Obzirom na nedostatan broj liječnika radiologa u smjeni, to su liječnici radiolozi u hitnoj službi zbog enormnog opsega posla također onemogućeni u korištenju pauze za radnog vremena.

Jednako tako, sukladno odredbama navedenog Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe, rad bolničkih ustanova je određen od 8 do 16 sati, dok se zbog dostupnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite radno aktivnom stanovništvu, rad u poliklinikama organizira preraspodjelom radnog vremena na način da najmanje 20% ukupnog kapaciteta poliklinike, uvažavajući sve njezine djelatnosti, radi radnim danom do 19 sati. Za istaknuti je da je rad podnositelja zahtjeva bez odgovarajuće odluke poslodavca određen u 2 smjene, od 8 do 22 sata, dok je sukladno odredbama navedenog Pravilnika rad bolničkih ustanova određen do 16 sati, odnosno nije predviđen smjenski rad. U redovnom radu (izuzev rada u hitnoj smjeni) bolnički liječnici rade od 8 do 16 sati od ponedjeljka do petka, sve sukladno navedenom Pravilniku, a iznimno radi obavljanja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite rad se može preraspodijeliti najkasnije do 19 sati. Na predmetnom je Kliničkom zavodu bez odgovarajućih odluka poslodavca, te protivno odredbama predmetnog Pravilnika, redovni rad određen kao smjenski rad u dvije smjene od 8 do 22, za razliku od drugih kliničkih zavoda na kojima je, koliko je podnositeljima prijave poznato, redovni rad određen sukladno predmetnom Pravilniku do 16 sati, eventualno uz odgovarajuće odluke o preraspodijeli do 19 sati.

Također, postoji vrlo opasna praksa da se u periodu od 16 do 22 sata na CT naručuju ambulantni pacijenti samo na nativne preglede (bez intravenskog kontrasta), s obzirom da tada ne rade potrebne popratne djelatnosti, odnosno anesteziološka služba nije dostupna radi praćenja reakcije na kontrastno sredstvo, a među tim pacijentima se naručuju i pacijenti za čija stanja nativni pregledi nisu prikladni, odnosno dostatni. Naime, nativni se pregledi provode snimanjem pacijenta bez intravenskog apliciranja kontrastnog sredstva, dok se snimanjem uz intravensku primjenu kontrastnog sredstva u mnogim slučajevima dođe do definitivne dijagnoze ili do vrlo uske diferencijalne dijagnoze.

Nativni CT pregledi su na prvi pogled jeftiniji, no dugoročno zbog određivanja nativnih pregleda i pacijentima kod kojih se nativnim pregledima neće postići tražena svrha, troškovi liječenja takvih pacijenata se višestruko povećavaju, s obzirom da zdravstveni problemi istih nisu na vrijeme i adekvatnim metodama utvrđeni.

Jednako tako, za MR preglede u polikliničko-konzlijarnoj zaštiti se rutinski primjenjuje kontrastno sredstvo u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni, čime se zbog nedostupnosti popratnih djelatnosti, točnije anesteziološke službe, dovodi u opasanost zdravlje i život bolesnika zbog mogućih posljedica neželjenih reakcija na kontrastno sredstvo.

Zanimljivo je da je liječnicima Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju jedinima u cijelom Kliničkom bolničkom centru Zagreb onemogućen pristupu internetu u radu za potrebe posla, a koji im je nužan radi dodatne edukacije obzirom je riječ o struci koja se svakodnevno razvija. Iz navedenog je razvidno nejednako postupanje prema radnicima KBC-a Zagreb odnosno onemogućavanje profesionalnog razvoja podnositelja zahtjeva u odnosu na ostale kolege liječnike kod istog poslodavca.

Liječnici Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb smatraju da je odgovornost predstojnika Kliničkog zavoda, u ovom slučaju prof. dr. sc. Ranke Štern Padovan, organizirati rad predmetnog Kliničkog zavoda u skladu s pozitivnim zakonodavstvom uz poštivanje pravila struke, konačno sve na dobrobit pacijenata. Štoviše, ne samo da su se u radu predstojnice potkrale brojne nepravilnosti, već ista, sukladno informacijama kojima raspolažu podnositelji prijave, više ne ispunjava uvjete za radno mjesto predstojnika Kliničkog zavoda.

Liječnici se također nadaju da će nadležni organi naložiti ispravljanje svih nepravilnosti u radu predmetnog Kliničkog zavoda, postupanje sukladno pozitivnom radnom zakonodavstvu te pravilima liječničke struke, sve s ciljem stvaranja kvalitetnijeg radnog okruženja i uvjeta rada navedenih liječnika, što će u konačnici rezultirati boljom i adekvatnijom skrbi za pacijente.

Prema informaciji iz Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske izvid po navedenoj prijavi biti će izvršen tijekom narednih dana.

Izvor:
MZ RH