Ljudi iz obitelji s iznimnom dugovječnošću imaju manji rizik od bolesti perifernih arterija
Prema rezultatima nove studije, ljudi iz obitelji s iznimnom dugovječnošću imaju manji rizik od periferne arterijske bolesti (PAD), vjerojatno zbog naslijeđenih genetskih osobina ili zdravijih životnih navika.
Bolest perifernih arterija česta je, ali često nedijagnosticirana bolest koja pogađa milijune diljem svijeta. Povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara i problema s pokretljivošću. Ova studija otkrila je da pojedinci iz dugovječnih obitelji imaju značajno bolje krvožilno zdravlje od opće populacije.
U studiji su identificirani ključni čimbenici rizika za perifernu arterijsku bolest, uključujući starenje, visoki krvni tlak, pušenje i korištenje lijekova za hipertenziju. Zanimljivo, za razliku od drugih studija, visoki kolesterol i dijabetes nisu bili glavni čimbenici rizika u ovoj skupini. Ovi podaci dodatno podupiru ideju da dugovječne obitelji mogu imati genetske zaštitne faktore koji pridonose boljem vaskularnom zdravlju.
Osim čimbenika načina života, studija je otkrila četiri genomske regije povezane s rizikom od periferne arterijske bolesti. Tri od njih bila su nova otkrića, dok je četvrta bilo slično, ali ne i identično prethodno objavljenim rezultatima. Ovi genetski markeri mogu pomoći znanstvenicima da bolje razumiju zašto je kod nekih osoba veća vjerojatnost da će razviti periferna arterijska bolest i kako to spriječiti.
Također, identificirana su četiri genomska mjesta koja mogu sadržavati varijante povezane sa zaštitom od periferne arterijske bolesti.
Smatra se, da ovo istraživanje naglašava vrijednost proučavanja dugovječnih obitelji kako bi se otkrile tajne zdravog starenja i zdravlja krvožilnog sustava. Razumijevanje onoga što im pomaže u održavanju bolje funkcije arterija moglo bi dovesti do novih strategija za prevenciju periferne arterijske bolesti, bolesti srca i drugih stanja povezanih sa starenjem.
Bolest perifernih arterija predstavlja progresivnu stenozu i/ili okluziju arterija koje ne zahvaćaju srce ili mozak. Općenito se odnosi na bolest koja se javlja u arterijama donjih ekstremiteta i može dovesti do klaudikacije, grčeva i ponovnog umora. Uz vlastite simptome, periferna arterijska bolest je povezana s povećanim rizikom od koronarne arterijske bolesti i predviđa buduće srčane događaje i moždani udar. S obzirom na to da se procjenjuje da je više od polovice svih bolesnika s perifernom arterijskom bolesti asimptomatsko, smatra se da je stanje nedovoljno dijagnosticirano, iako čak i ako je asimptomatsko, ostaje rizik od budućih kardiovaskularnih bolesti (KVB). Stoga je važno bolje razumjeti čimbenike rizika i genetske varijante kako bi se potencijalno poboljšala predviđanja i ishodi povezani s perifernom arterijskom bolesti.
Izvor:
Aging
