Moždani udar i dalje među vodećim uzrocima smrti u svijetu
Novi podaci ukazuju na sve veći teret moždanog udara za društvo, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, sa sve većom učestalošću među mlađom populacijom i rastućim razlikama među regijama.
Novi podaci pokazuju da su kardiovaskularne bolesti, uključujući moždani udar, gotovo udvostručene u prevalenciji sa 271 milijuna u 1990. na 523 milijuna u 2019. godini.
U 2021. godini, moždani udar bio je treći vodeći uzrok smrti, nakon ishemijske bolesti srca i koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19).
Učestalost moždanog udara kod osoba mlađih od 55 godina također se povećala, zajedno s porastom faktora rizika poput hipertenzije i pretilosti. Daljnja istraživanja neophodna su za praćenje trendova, procjenu intervencija i oblikovanje globalnih zdravstvenih strategija za prevenciju i liječenje moždanog udara.
Moždani udar definiran je na temelju kliničkih kriterija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i klasificiran u tri tipa: ishemijski moždani udar (blokirani dotok krvi u mozak), intracerebralno krvarenje (krvarenje unutar mozga) i subarahnoidno krvarenje.
Što se tiče patoloških tipova moždanog udara, ishemijski moždani udar je najčešći, čini 65,3% svih novih moždanih udara u 2021., a slijede intracerebralno krvarenje (28,8%) i subarahnoidno krvarenje (5,8%). Međutim, unatoč tome što je ishemijski moždani udar najrašireniji, intracerebralno krvarenje pridonijelo je većem postotku invalidnosti u usporedbi s ishemijskim moždanim udarom (43,8%).
Izvor:
The Lancet Neurology
