Najavljene radikalne promjene u primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u zdravstvu
U posljednjih osam godina Hrvatska je napravila veliki pomak u primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija u zdravstvu, no još uvijek se čeka iskorak kojim bi se tehnologija primjenila na način da podigne kvalitetu zdravstvenih usluga.
Dosadašnji pomaci, naime, uglavnom se odnose na administrativno-financijski dio zdravstvenog sustava, rečeno je jučer na drugom okruglom stolu Analize zdravstvenog sustava koju organiziraju magazin Banka i Ekonomski institut, Zagreb.
"U postojećem sustavu je pedesetak međusobno nepovezanih registara, ne postoji dobar izvještajni sustav, nema nadzora sustava na nacionalnoj razini. Najveći su probelm bolnički informacijski sustavi koji su nepovezani, nestandardizirani i nekompatibilni, a 20-ak bolnica ni nema informacijski sustav ili je on na vrlo primitivnoj razini", rekao je Siniša Varga v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Dr. Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, rekao je kako je "cijeli sustav krenuo u pogrešnom smjeru, ali zahvaljujući zajedničkom trudu ipak smo uspjeli mnogo napraviti". Istaknuo je da je dobra pripremljenost jako važna za uspjeh projekta, a HZZO zamjera lošu komunkaciju s liječnicima. Kao korisnici sustava liječnici mogu dati puno korisnih i praktičnih primjedbi kojima bi se podigla njegova učinkovitost.
Istu zamjerku, nedostatak sluha za primjedbe onih koji koriste informacijski sustav, HZZO-u je uputila i mag. pharm. Tihana Govorčinović u ime Hrvatske ljekarničke komore.
Najava radikalnih promjena
Siniša Varga je rekao da se prijavio na natječaj za ravnatelja HZZO-a i najavio je, ako bude izabran, radikalne promjene. Jedan od prvih koraka bit će integracija bolničkih sustava te skraćivanje liste čekanja.
Ono po čemu Hrvatska može biti i jest primjer ostalima je informacijski sustav primarne zdravstvene zaštite (PPZ) u koji je integrirarno više od 4.800 pedijatrijskih, ginekoloških i stomatoloških ordinacija, ordinacija školske i opće obiteljske medicine, oko 1.150 ljekarni, stotinjak biokemijskih laboratorija i oko 1.150 izvanbolničkih ustanova specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite.
Dvije najprimjenjenije usluge unutar sustava primarne zdravstvene zaštite su e-recept i e-uputnica. U sustavu e-recepta, koji je u primjeni od početka prošle godine, izdano je više od 40 milijuna recepata, a izravna ušteda iznosi 2,5 milijuna kuna. Otprilike tolike iznose i neizravne uštede zbog manjih troškova obrade, arhiviranja i ispisa, rekao je Zvonimir Pavić, pomoćnik ravnatelja za informatičku tehnologiju HZZO-a. Zbog veće transparentnosti i manjeg broja grešaka pri prepisivanju recepata i dio smanjenja troškova za lijekove na recept pripisuje se digitalizaciji recepta.
"Kvalitetniji su ulazni podaci na računima ljekarni što rezultira manjim brojem vraćenih recepata za koje je potrebno ponoviti fakturirati u ljekarni i zaprimati u HZZO-u", tumači Pavić.
Bolnice još izvan sustava
E-uputnica primjenjuje se također od siječnja prošle godine, a svakog mjeseca za razne laboratorijske pretrage izdaje se nekoliko stotina tisuća uputnica. Ostvareni su značajni pomaci, ali usluga još uvijek nije široko prepoznata kao e-recept. Jedan od razloga je što u sustav još uvijek nisu uključene bolnice. Ni cijeli proces još nije potpuno digitaliziran (izdavanje otpusnog pisma, dostava rezultata pretraga). Na niskoj razini je i razmjena podataka o pretragama.
Prema Pavićevoj ocijeni, uvođenje e-kartona i e-naručivanja, uz povezivanje bolnica donijet će deset puta veću korist u odnosu na prvu fazu informatizacije zdravstva. Rekao je da je uvođenje e-recepta uspijelo zato što je poslovni proces bio jako dobro definiran, a na to se informatizacija samo nadovezala i ubrzala poslovne procese.
Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericcson Nikole Tesla, pozvala se na australska iskustva uvođenja e-kartona. Naime, australska vlada procijenila je ostvarene uštede tijekom desetogodišnje primjene na 27,8 milijardi američkih dolara. Proporcionalno broju stanovnika, Hrvatska bi kroz primjenu e-kartona u istom razdoblju mogla uštedjeti oko 5 milijardi dolara. Pri tome treba uzeti u obzir da je riječ o ukupnim uštedama u gospodarstvu, koje obuhvaćaju i povećanu radnu aktivnost zahvaljujući primjeni e-kartona (manji izostanak posla i slično).
U okviru Euro Health Consumer Indexa (EHCI), Hrvatska je 2009. u kategoriji e-zdravlje prikupila 54 boda od maksimlanih 75 bodova. U tome Hrvatska stoji dosta dobro, ali ne treba očekivati da će pomacima u kategoriji e-zdravlje značajno popraviti svoj indeks zdravstvne zaštite, rekla je Maja Vehovec, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta.
U EHCI-u za 2012., koji će biti objavljen u svibnju, mogu se očekivati pomaci u kategorijama informatizacije zdravstva, pravima pacijenata i njihovom informiranju, dok će se i dalje morati mnogo raditi na dostupnosti usluga i osobito na, istaknula je Maja Vehovec, ishodu lječenja. Ukupno, Hrvatska bi 2012. u donosu na 2009. mogla napredovati oko 30 bodova u EHCI-u.
Izvor:
Banka