Prehrana s većim udjelom masti ima nepovoljne učinke na mikrobiotu crijeva
Rezultati nove studije ukazuju da prehrana s većim udjelom masti ima nepovoljne učinke na mikrobiotu crijeva, fekalne metabolite i plazmatske proinflamatorne faktore. Prehrana s većim udjelom masti povezana je sa značajnim i potencijalno štetnim promjenama u metabolizmu dugolančanih masnih kiselina, što ima za posljedicu više razine kemijskih spojeva za koje se smatra da potiču upalu.
Spomenuti učinak može biti podloga za razvoj metaboličkih poremećaja i kardiovaskularnih bolesti kao što su dijabetes, srčana bolest i moždani udar.
Valja istaknuti, da su neka prethodna istraživanja također povezala ishranu s većim udjelom masti, sa smanjenjem raznolikosti i bogatstva mikrobiote crijeva.
Prehrana s većim udjelom masti smanjuje brojnost Faecalibacteriuma te povećava brojnost Alistipesa i Bacteroidesa, dok prehrana s manjim udjelom masti povećava brojnost Faecalibacterium i Blautia.
Koncentracije nekoliko upalnih markera u plazmi povećane su tijekom prakticiranja prehrane s većim udjelom masti te smanjene tijekom prakticiranja prehrane s manjim udjelom masti.
Prema mišljenju stručnjaka, unos masti ne bi trebao biti više od 30% ukupne energije. Također predlaže se da se za kuhanje koriste polinezasićene ili mononezasićene biljne masti, kao što su sojino ulje, ulje uljane repice, ulje kikirikija, maslinovo ulje i dr..
Izvor:
Gut
