Treba li prevenirati moždani udar za pacijente s blagim suženjem karotidne arterije?
Ishemijski moždani udar ostaje jedan od vodećih uzroka smrti i dugotrajne invalidnosti u svijetu, pri čemu suženje karotidne arterije zbog ateroskleroze doprinosi do 30% svih slučajeva. Desetljećima su se liječnici prvenstveno oslanjali na stupanj suženja karotidne arterije (stenoza) kako bi procijenili rizik od moždanog udara i odredili najbolje mogućnosti liječenja. Međutim, sve više dokaza upućuje na to da ovaj pristup može biti nedovoljan za pacijente s blagom, ali simptomatskom stenozom karotidne arterije.
Unatoč tome što su klasificirani kao niskorizični zbog suženja karotidne arterije manjeg od 50%, značajan broj pacijenata s blagom stenozom karotidne arterije i dalje doživljava ponavljajuće ishemijske događaje, čak i kada primaju odgovarajuću medicinsku terapiju. To implicira da čimbenici izvan stupnja stenoze mogu igrati ključnu ulogu u određivanju rizika od moždanog udara za ovu populaciju pacijenata.
Rezultati nove studije koja je istraživala kliničke značajke, radiološke nalaze i ishode liječenja pacijenata sa simptomatskom blagom karotidnom stenozom, pokazali su da je otprilike 81% pacijenata imalo radiološki nestabilan plak, a 59,5% pokazalo je krvarenje unutar plaka (IPH). Ova vrsta sastava plaka bila je povezana sa značajno većim rizikom od primarnih i sekundarnih ishoda, od kojih su potonji uključivali očne simptome, bilo koju vrstu moždanog udara i progresiju plaka koja zahtjeva karotidnu endarterektomiju (CEA).
Smatra se, da ova studija dovodi u pitanje trenutne medicinske smjernice koje obično ne preporučuju karotidnu endarterektomiju za pacijente sa simptomatskom blagom karotidnom stenozom. Rezultati su pokazali da je karotidna endarterektomija značajno smanjila učestalost primarnih i sekundarnih ishoda tijekom dvogodišnjeg razdoblja praćenja, pri čemu se karotidna endarterektomija pojavila kao zaštitni faktor, a krvaranje unutar plaka kao faktor rizika za ponovne događaje.
Posebno je važno napomenuti da je otprilike polovica sudionika studije primala antitrombotsku terapiju prije uključivanja u studiju, ali je i dalje imala cerebrovaskularne ili očne događaje. To sugerira da određeni pacijenti s blagom karotidnom stenozom mogu biti otporni na konzervativnu medicinsku terapiju, što zahtijeva proaktivnije intervencije.
Prema mišljenju stručnjaka, u vrlo bliskoj budućnosti, procjena sastava plaka bit će ključan pregled za predviđanje rizika od daljnjih događaja i određivanje strategija liječenja kod svakog pacijenta sa simptomatskom blagom karotidnom stenozom.
Izvor:
Journal of Neurosurgery
