U 2030. Europska Unija će trošiti 2,6 bilijarde eura na zdravstvo
Europsku Uniju, pa tako i Hrvatsku kao njenu skoru članicu, čeka daljnje starenje stanovništva koje će u 2030. godini rezultirati s gotovo 200 milijuna osoba starijih od 60 godina te troškovima zdravstvene njege od oko 2,6 bilijardi eura, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney predstavljeno na regionalnoj konferenciji o poslovanju u zdravstvu u Zagrebu - HEALTH CARE BUSINESS ARENA 2012.
Rast broja osoba starijih od 60 godina, čija će populacija u svijetu do 2050. dosegnuti veličinu današnje Kine i Indije, zagađenje okoliša i širenje gradova, te sve veći rizik od obolijevanja, posebice kad su u pitanju kronične bolesti, uzrokovat će niz promjena u zdravstvenim sustavima država koje iz godine u godinu sve više novca troše na zdravstvenu skrb.
"Zdravstvena industrija danas je došla do točke bez povratka. Europske zemlje troše prosječno 10 posto svog bruto domaćeg proizvoda na zdravstvo, a Hrvatska i više. Troškovi zdravstva u zemljama Europske Unije rastu prosječnom stopom od 5 posto godišnje. Ukoliko ne dođe do promjena u načinu upravljanja troškovima zdravstva, oni će se do 2020. godine udvostručiti što je za državne budžete neizdrživ teret", rekao je na konferenciji Filip Glavan, konzultant u A.T. Kearneyu. "Današnji zdravstveni sustavi su neprilagođeni budućnosti. Temeljeni su na demografiji koju su zemlje imale pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Dugovječnost je skupa. Europske države se suočavaju s odnosom radnog i neradnog stanovništva koji je daleko manji nego nekada. U 2020. godini u Francuskoj i Njemačkoj očekujemo tri zaposlena građanina na jednog umirovljenika, dok će u Hrvatskoj taj odnos biti pogubnih jedan na jedan."
Kako bi osigurali održivi sustav zdravstvene zaštite, iz A.T.Kearneya poručuju da svi njegovi dijelovi moraju sudjelovati. "Vlade moraju racionalizirati svoje resurse i donijeti realistične i održive dugoročne strategije zdravstvene zaštite, zdravstvena osiguranja moraju educirati i poticati građane na prevenciju, bolnice i drugi pružatelji zdravstvenih usluga moraju povećati efikasnost i smanjiti troškove, a farmaceuti, proizvođači medicinske tehnologije i ostali dobavljači se moraju prilagoditi kako bi postigli ekonomiju obujma, izvrsnost u proizvodnji te ušli na nova, brzorastuća tržišta. Prevencija bolesti je nešto na čemu će zajedničkim snagama morati raditi svi dijelovi zdravstvene zaštite jer većina današnjih bolesti se može spriječiti jer su posljedica nezdravog načina života suvremenog čovjeka. U Hrvatskoj je primjerice, čak 78 posto smrtnih slučajeva uzrokovano kroničnim bolestima koje su se mogle spriječiti", objasnio je Glavan.
Jedan od globalnih trendova kojeg najavljuju iz A.T Kearneya je pad cijena dekodiranja ljudskog genoma s 48 tisuća dolara na samo tisuću dolara u iduće dvije do tri godine, čime će se otvoriti veliki prostor za rast terapija personaliziranih za potrebe određenih pojedinaca i drastično povećati efikasnost liječenja. IT industrija ulazi u područje zdravstvene skrbi, nudeći rješenja poput telemedicine i m-zdravstva. U skoroj bi budućnosti tako mobiteli mogli postati važna platforma liječnicima koji preko njih dijagnosticirati pacijente, pratiti liječenje, savjetovati pacijente i podsjećati ih na uzimanje lijekova, ali i naplatiti usluge liječenja.
S druge strane, uz kontinuirane inovacije i tehnološki napredak, te standardizaciju načina liječenja pojedinih bolesti temeljenu na rezultatima istraživanja i kliničkih ispitivanja, smanjit će se utjecaj liječnika na odabir liječenja. Prema riječima Filipa Glavana "zbog rasta troškova zdravstva moć odlučivanja o načinu liječenja polagano, ali sigurno, prelazi u ruke zdravstvenim osiguranjima, poput našeg HZZO-a, koji će donositi odluke o tome da li određena metoda liječenja nudi najbolju vrijednost za novac. S druge strane, zbog nedostatka liječnika primarne zdravstvene zaštite, sve veću ulogu u liječenju pacijenata imat će medicinske sestre, asistenti i drugo ne-medicinsko osoblje, a kod liječnika specijaliste pacijente će se slati samo kada je to neophodno".
Iz A.T. Kearneya veliki potencijal Hrvatske vide i u zdravstvenom turizmu. "Troškovi operacije u Indiji, Tajlandu i Južnoj Africi iznose tek desetinu troškova u SAD-u ili zapadnoj Europi. Primjerice, potpuna zamjena koljena sa šest dana fizioterapije u Tajlandu stoji jednu petinu troškova iste operacije u zapadnoj Europi. Globalno tržište zdravstvenog turizma danas iznosi oko 100 milijardi dolara i eksponencijalno raste. Hrvatska ima predispozicije, od atraktivne lokacije do visokih standarda i medicinske usluge, te bi bila šteta da se bolje ne organizira i iskoristi ovo područje koje će i dalje rasti", zaključio je Glavan.