Rak debelog crijeva - osnovne karakteristike bolesti
22.08.2019. 11:1511.06.2005. 00:00
Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti među stanovništvom razvijenog svijeta i ujedno jedan od glavnih uzroka smrti sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Podjednako se javlja u osoba oba spola, a većina oboljelih starija je od 65 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je tijekom 2000. godine zabilježeno 2.800 novooboljelih osoba s rakom debelog crijeva, dok ih je više od 1.500 umrlo. Svega 30 do 40 posto bolesnika ima lokaliziranu bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze.
Rak debelog crijeva nastaje u donjem dijelu probavnog sustava, a može se javiti u dijelu debelog crijeva koji se nalazi uz tanko crijevo (cekum), u glavnom dijelu debelog crijeva (kolon) ili u donjem dijelu debelog crijeva koji vodi do analnog otvora (rektum).
Dosadašnja saznanja ukazuju da u nastanku bolesti, pored genetske predispozicije važnu ulogu imaju čimbenici okoliša, odnosno životni stil i prehrambene navike pojedinca. Tako su visok sadržaj masnoća u hrani uz malo prehrambenih vlakana, niski sadržaj selena, heterociklički amini te produkti nastali djelovanjem enzima nekih crijevnih bakterija, prepoznati kao vjerojatni ili mogući rizični čimbenici u razvoju bolesti.
Bolest započinje postupno i u većini slučajeva klinički se manifestira znakovima poremećaja crijevne funkcije (zatvor, proljev), nalazom krvi i/ili sluzi u stolici te općom slabosti, gubitkom tjelesne težine i anemijom. Napredovanjem bolesti, osim zahvaćenosti crijevne stijenke, bolest se širi u regionalne limfne čvorove, jetru, pluća i kosti, a kasnije i u udaljena područja kao primjerice središnji živčani sustav, te se u kliničkoj slici raka debelog crijeva pojavljuju i simptomi bolesti koji su odraz zahvaćenosti drugih organa.
Prognoza bolesti uvelike ovisi o njezinoj proširenosti u trenutku dijagnosticiranja te o pravovremeno započetoj terapiji.
Četrdeset i peta je nova šezdeseta – barem kada je riječ o kolonoskopijama. Možda to nije događaj kojem se veselite, ali mogao bi vam spasiti život. Prema podacima Cancer Research Institute, jedan od pet slučajeva kolorektalnog karcinoma dijagnosticira se kod pacijenata mlađih od 55 godina, što znači da je bolest, koja se nekada smatrala bolešću starijih osoba, postala jedna od onih čija učestalost najbrže raste među mladima.
05.11.2026. 12:4705.11.2026. 12:37
| Nature Communications | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Imunološki sustav posjeduje snažne stanice koje mogu prepoznati i uništiti rak, no ta sposobnost može postupno slabjeti kada se te stanice nalaze unutar tumora. No, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Yong Loo Lin pri Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (NUS Medicine) identificirali su protein koji bi mogao pomoći u održavanju aktivnosti tih imunoloških stanica koje se bore protiv raka, te potencijalno ponuditi novi način za jačanje terapija modificiranim T-stanicama u borbi protiv raka debelog crijeva.