Medularni (solidni) rak štitne žlijezde može se javiti sporadično (obično unilateralno) ili kao familijarni (često bilateralno) naslijeđen po autosomno dominantnom tipu. Čini 5 do 10 % malignih neoplazmi štitne žlijezde. Patohistološki radi se o proliferaciji parafolikularnih stanica (C stanica) koje stvaraju prekomjernu količinu kalcitonina, hormona koji može sniziti serumski Ca i fosfate (PO 4).
Medularni rak štitne žlijezde se obično otkriva kao asimptomatski čvor štitnjače. Ovaj tumor je sastavni dio Sippleova sindroma koji se sastoji od medularnog raka štitne žlijezde, feokromocitoma i hiperparatireoze. Sve tri bolesti se ne nalaze uvijek u istog bolesnika. Feokromocitom je prisutan u 50 do 75%, a hiperparatireoza u 50% bolesnika.
Metastaze se šire limfnim sustavom u cervikalne i medijastinalne limfne čvorove, ali ponekad i u jetru, pluća i kosti. Dugogodišnje preživljenje je često u bolesnika s medularnim rakom štitnjače.
U liječenju je indicirana totalna tireoidektomija čak i u slučaju kad bilateralna bolest sigurno nije utvrđena. Također se radi i disekcija limfnih čvorova. Kod hiperparatireoze mogu se ukloniti hiperplastične ili adenomatozno promijenjene doštitne žlijezde.
Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.
17.01.2026. 08:2017.01.2026. 07:59
| Cancer statistics, 2026. CA: A Cancer Journal for Clinicians | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nove procjene otkrivaju povijesne dobitke u preživljavanju od raka i milijune spriječenih smrtnih slučajeva, istovremeno otkrivajući velike nejednakosti i upozoravajući da bi današnje političke odluke mogle odrediti hoće li se napredak nastaviti ili će stagnirati.