Liječenje zatajivanja srca uključuje promjene načina života, prehrane, lijekove, ponekad kirurške zahvate i ugradnju posebnih elektrostimulatora.
Promjena načina života usmjerena je u prvom redu na sprečavanje napredovanja rizičnih čimbenika koji su doveli do zatajivanja. Primjerice, ukoliko se radi o zatajenju srca kao posljedici srčanog infarkta, vrijede preporuke o prestanku pušenja, preporučenoj razini tjelesne aktivnosti, izbjegavanju stanja koja mogu pogoršati osnovnu bolest.
Prehrana je usmjerena na smanjenje unosa soli i smanjenje povećane tjelesne težine, te razine kolesterola u krvi.
Lijekovima je potrebno kontrolirati krvni tlak, kolesterol, razinu šećera u krvi, po potrebi razrijediti krv kako bi se spriječilo stvaranje ugruška u srcu ili srčanim (koronarnim) krvnim žilama. Tegobe povezane sa zatajivanjem srca liječe se u prvom redu diureticima (tabletama koje promiču mokrenje, tj. izbacuju suvišnu tekućinu iz tijela), dok se napredovanje bolesti samog mišića može spriječiti djelovanjem na refleksne mehanizme koji se aktiviraju u organizmu kada zatajivanje nastupi. U ovu skupinu u prvom redu pripadaju inhibitori angiotenzin-konvertaze (tzv. ACE inhibitori, koji su ujedno i lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka) i beta-blokatori (koji blokiraju prirodnu reakciju organizma na zatajivanje u vidu povećanja potrošnje kisika u srčanom mišiću i porasta broja otkucaja, dok istovremeno sprečavaju nastup poremećaja srčanog ritma).
Općenito je od ključnog značenja strogo pridržavanje terapije i uputa liječnika, svakodnevno praćenje tjelesne težine i krvnog tlaka, redovita tjelesna aktivnost i redoviti kontrolni pregledi s, po potrebi, korekcijom terapije lijekovima.
Povijesni podaci pokazuju da muškarci razvijaju koronarnu bolest srca deset godina prije žena. No nedavno objavljena studija pokazuje da ta razlika među spolovima i dalje postoji. Naime, muškarci su imali značajno veću kumulativnu incidenciju kardiovaskularnih bolesti. Imali su veće kumulativne stope incidencije podtipova kardiovaskularnih bolesti - koronarne bolesti srca i zatajenja srca u usporedbi sa ženama, no nije bilo razlike u moždanom udaru.
28.01.2026. 14:5828.01.2026. 14:46
| Journal of Molecular and Cellular Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Kada je srčani mišić oslabljen ili ozlijeđen zbog srčanog udara, srcu može biti teško pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe tijela. S vremenom to može dovesti do zatajenja srca, gdje funkcija srca pada ispod 40%. Nažalost, otprilike 50% pacijenata sa zatajenjem srca umire unutar pet godina od razvoja stanja, a ne postoji lijek koji bi zaustavio napredovanje ove bolesti.
