Specifične gljivice u crijevima povezane s većim rizikom od Alzheimerove bolesti i pronađene kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjima (MCI) mogu se na jednostavan način promijeniti prakticiranjem modificirane mediteranske ketogene prehrane, ukazuje nova studija. 

Izgleda da su hormonski poremećaji u menopauzi odgovorni za činjenicu da žene imaju više promjena u mozgu koje su povezane s Alzheimerovom bolesti nego muškarci, ukazuje nova studija. Inače, otprilike dvije trećine ljudi koji žive s Alzheimerovom bolešću čine žene.

Ljudi s upalnom bolesti crijeva mogli bi biti osjetljivi na razvoj demencije, ukazuje novo istraživanje. Inače, u upalnu bolest crijeva spadaju Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.

Izgleda da je primjena antiepileptika u oboljelih od Alzheimerove bolesti povezana s većim rizikom od smrti, ukazuje nova studija. Smatra se da primjenu antiepileptika u starijih osoba sa oslabljenim kognitivnim funkcijama treba dobro razmotriti te ukoliko se primjene treba pomno pratiti njihove nuspojave.

Izgleda da je smanjeni unos namirnica koje su bogate flavonoidima poput bobičastog voća, jabuka i čaja, povezan s većim rizikom od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija. Inače, Alzheimerova bolest je vodeći uzrok demencije.

Sluz je prva linija obrane od loših bakterija u našem crijevu te predstavlja kritični zaštitni sloj koji pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevu. No, može li ona biti i dio naše obrane od bolesti mozga?

Analiza 14 studija ukazuje da snižavanje povišenog krvnog tlaka uz pomoć antihipertenziva, smanjuje rizik od razvoja demencije i slabljenja kognitivnih sposobnosti za 7 posto. 

Izgleda da neuropeptid somatostatin može poboljšati kognitivnu funkciju mozga, ukazuje nova studija. Naime, laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da primjena neuropeptida somatostatina poboljšava vizualnu obradu i kognitivno ponašanje u miševa.

Francusko istraživanje otkrilo je povezanost između sleep apneje i prisutnosti amiloidnih plakova i drugih bioloških promjena povezanih s upalom i Alzheimerovom bolešću.

Poznato je da ishemijski moždani udar može udvostručiti rizik od demencije te da svakim satom odgode terapije, mozak gubi onoliko neurona koliko i u 3,6 godina normalnog starenja. Jednako tako, zna se da nakon ishemijskog moždanog udara dolazi do kontinuiranog povećanja oksidativnog stresa.